Impucuko yaseMycenaean yayiyisigaba sokugcina seNkathi Yethusi eGreece Yasendulo, ethatha isikhathi esisuka cishe ku-1750 kuya ku-1050 BC. Isikhathi simelela impucuko yokuqala ethuthukile futhi ehlukile yamaGreki ezwekazini laseGreece, ikakhulukazi ezifundeni zayo eziphakeme, ukuhlelwa kwedolobha, imisebenzi yobuciko, nohlelo lokubhala.

Ithuna latholwa e-Mycenaean necropolis etholakala endaweni yasendulo yaseRypes, lapho amathuna amaningi anamagumbi aqoshwa endaweni engaphansi enesihlabathi ngesikhathi "sokuqala sesigodlo" senkathi yaseMycenaean.
Ubufakazi bemivubukulo bubonisa ukuthi amathuna aphinde avulwa ngokuphindaphindiwe ukuze kwenziwe amasiko okungcwaba kanye nemikhuba eyinkimbinkimbi kwaze kwaba sekupheleni kweNkathi Yethusi phakathi nekhulu le-11 BC. Ukuvubukulwa kwe-necropolis kuye kwembula inqwaba yamavazi, imigexo, amagoda egolide, amatshe ophawu, ubuhlalu nezingcezu zengilazi, i-faience, igolide, nekristalu ledwala.
Emgudwini wakamuva, abacwaningi bebehlola ithuna elimise okonxande eliqukethe imingcwabo emithathu yekhulu le-12 BC ehlotshiswe nge-amphorae yomlomo wamanga.
Phakathi kwezinsalela kukhona iminikelo yobuhlalu bengilazi, i-cornaline kanye nesithombe sehhashi lobumba, ngaphezu kwezinkemba ezintathu zethusi ezinengxenye yezibambo zazo zokhuni ezisagciniwe.

Zontathu lezi zinkemba zingezezigaba ezihlukene zesethi, okungo-D kanye no-E "we-Sandars typology", esukela esikhathini sesigodlo saseMycenaean. Ku-typology, izinkemba zohlobo luka-D zivame ukuchazwa njengezinkemba "eziphambanayo", kuyilapho isigaba E sichazwa njengezinkemba ze-"T-hilt".
Ukumbiwa kuphinde kwathola ingxenye yendawo yokuhlala eduzane namathuna, eveza ingxenye yesakhiwo esisezingeni eliphezulu esinegumbi elingunxande elineziko phakathi nendawo.
Okutholakele kushicilelwe ekuqaleni UMnyango Wezamasiko WamaGreki