Tsoelo-pele ea Mycenaean e ne e le karolo ea ho qetela ea Mehla ea Bronze Greece ea Khale, e nka nako ho tloha ka 1750 ho isa ho 1050 BC. Nako e emela tsoelopele ea pele le e ikhethang ea Bagerike naheng ea Greece, haholo-holo bakeng sa linaha tsa eona tsa borena, mokhatlo oa litoropo, mesebetsi ea bonono le mokhoa oa ho ngola.
Lebitla le ile la fumanoa sebakeng sa Mycenaean necropolis se sebakeng sa khale sa Rypes, moo mabitla a mangata a nang le likamore a neng a betliloeng ka tlas'a lehlabathe nakong ea "ntlo ea pele" ea nako ea Mycenaean.
Bopaki ba baepolli ba lintho tsa khale bo fana ka maikutlo a hore mabitla a ile a buloa khafetsa bakeng sa meetlo ea lepato le litloaelo tse rarahaneng ho fihlela qetellong ea Mehla ea Bronze lekholong la bo11 la lilemo BC. Ho epolloa ha necropolis ho senotse linkho tse ngata, lifaha, meqhaka ea khauta, majoe a tiiso, lifaha le likotoana tsa khalase, faience, khauta le kristale ea majoe.
Ho epolloa ha morao-rao, bafuputsi ba ntse ba hlahloba lebitla le nang le sebopeho sa khutlonnetsepa le nang le mabitla a mararo a lekholong la bo12 la lilemo BC a khabisitsoeng ka li-amphorae tsa molomo oa bohata.
Har'a mesaletsa ke linyehelo tsa lifaha tsa khalase, li-cornaline le setšoantšo sa pere ea letsopa, ho phaella ho lisabole tse tharo tsa borone tse nang le karolo ea maqhama a tsona a lehong a ntseng a bolokiloe.
Lisabole tsena tse tharo ke tsa mefuta e fapaneng ea mefuta-futa, e leng D le E tsa "Sandars typology", e leng nako ea nako ea borena ea Mycenaean. Ho typology, lisabole tsa mofuta oa D hangata li hlalosoa e le lisabole tsa "sefapano", ha sehlopha sa E se hlalosoa e le lisabole tsa "T-hilt".
Ho epolloa ho boetse ho fumane karolo ea sebaka sa bolulo haufi le mabitla, ho senola karolo ea mohaho oa boemo bo phahameng o nang le kamore e nang le likhutlo tse tharo e nang le leifo bohareng.
Se sibolotsoeng se phatlalalitsoe qalong ka Lekala la Greece la Setso
