O le Ana Theopetra: O mealilo anamua o le fausaga tuai na faia e tagata i le lalolagi

O le Theopetra Cave sa avea ma fale o tagata talu mai le 130,000 tausaga talu ai, faʻamaualuga le tele o mealilo anamua o le talafaasolopito o tagata.

Neanderthals o se tasi o vaega pito sili ona mataʻina o tagata na iai. O nei tagata anamua e pupuu, maso, e iloga ona muaulu ma uiga ese o latou isu. E foliga ese lava, sa'o? O le mea, na ola Neanderthals i se olaga e matua ese lava nai lo mea tatou te faia e tagata i aso nei. Sa olaola i latou i se si'osi'omaga saua lea na latou tuli ai manu lapopo'a e pei o mammoth ma nonofo i ana e puipuia ai i latou mai elemene ma manu fe'ai.

O le Ana Theopetra: O mealilo anamua o le fausaga tuai na faia e tagata i le lalolagi 1
Neanderthals, o se ituaiga mate po o ni vaega laiti o tagata anamua na nonofo i Eurasia seia oo i le 40,000 tausaga talu ai. O "mafuaaga o le mou atu o Neanderthal pe a ma le 40,000 tausaga talu ai o loʻo tumau pea le finauina. © Wikimedia Commons

Ua vaaia Neanderthals i le tele o ana i Europa atoa, lea ua taʻitaʻia ai nisi o tagata suʻesuʻe i le eleele e talitonu o nei tagata anamua na faaalu le tele o taimi i ia nofoaga. O le tele o tagata atamamai e ioe e leʻi fausia e Neanderthals nei fale latou lava ae atonu na faʻaaogaina aʻo leʻi faia e tagata faʻaonaponei. Ae ui i lea, o lenei manatu atonu e le moni, aua e tasi lava le tuusaunoaga - o le Ana Theopetra.

Le Ana Theopetra

Ana Theopetra
Theopetra (o lona uiga moni o le “Maa a le Atua”) ana, o se nofoaga anamua, e tusa ma le 4 kilomita mai Meteora, Trikala, Thessaly, Eleni. © Shutterstock

E mafai ona maua le tele o ana anamua e latalata i Meteora, o se fausaga papa matagofie, tulaga ese ma uiga ese i Eleni anamua. O le Ana Theopetra o se tasi o ia mea. Ose nofoaga o su'esu'ega fa'asolopito, e mafai ai e tagata su'esu'e ona malamalama lelei i le vaitaimi anamua i Eleni.

E talitonuina o Theopetra Cave, o loʻo i totonu o le Meteora limestone rock formations o Thessaly, Central Greece, sa nofoia i le amataga o le 130,000 tausaga talu ai, ma avea ai ma nofoaga o le uluai fausiaina o tagata i le lalolagi.

Fai mai tagata suʻesuʻe i le eleele, e iai faamaoniga o le faaauau pea ona nofoia e tagata i totonu o le ana, e amata mai i tua i le ogatotonu o le ana. Palaeolithic vaitaimi ma faaauau pea seia oo i le faaiuga o le vaitaimi Neolithic.

Le nofoaga o le Theopetra Cave ma faʻamatalaga faʻatulagaina

Ana Theopetra
Le Papa Theopetra: O le ana o Theopetra e tu i le itu i matu sasaʻe o lenei maa limestone, 3 km i saute o Kalambaka (21°40′46′′E, 39°40′51′′N), i Thessaly, i le ogatotonu o Eleni. . © Wikimedia Commons

E tusa ma le 100 mita (330 futu) i luga aʻe o se vanu, o le Theopetra Cave e mafai ona maua i luga o le itu i matu sasaʻe o se mauga limestone e taʻua o le "Theopetra Rock". O le ulufale atu i le ana e maua ai vaaiga ofoofogia o le nuu matagofie o Theopetra, ae o le Vaitafe o Lethaios, o se lala o le Vaitafe o Pineios, e tafe mai e le mamao.

Ua fuafuaina e le au su'esu'e i le eleele e faapea, o le maupu'epu'e na muamua fausia i se mea i le va o le 137 ma le 65 miliona tausaga talu ai, i le vaitaimi o le Upper Cretaceous. E tusa ai ma suʻesuʻega o suʻesuʻega anamua, o le uluai faʻamaoniga o le nofoia e tagata o le ana na amata mai i le Middle Palaeolithic period, lea na tupu pe a ma le 13,0000 tausaga talu ai.

Ana Theopetra
Fa'afiafiaga vaaiga i Stone Age i le ana o Theopetra. © Kartson

O le ana e tusa ma le 500 sikuea mita (5380 sq ft) le lapopoa ma ua fa'ailoaina e pei o le fa'afafa i lona foliga ma nai tulimanu i lona pito. O le ulufale atu i le Theopetra Cave e fai si tele, lea e mafai ai e le tele o le malamalama masani ona ulu lelei i le loloto o le ana.

O mea mata'ina na maua e fa'aalia ai mea lilo anamua a Theopetra Cave

O le eliina o le Theopetra Cave na amata i le 1987 ma faʻaauau pea seia oʻo i le 2007, ma e tele mea ofoofogia na maua i lenei nofoaga anamua i le tele o tausaga. E tatau ona maitauina, ina ua amata le suʻesuʻega o suʻesuʻega anamua, o le Theopetra Cave sa faʻaaogaina e fai ma malutaga le tumau mo leoleo mamoe i le lotoifale e tausia a latou manu.

O su'esu'ega a le Ana o Theopetra ua maua mai ai le tele o su'esu'ega mata'ina. O le tasi e faatatau i le tau o tagata o loo nofoia le ana. Na fa'amauina e tagata su'esu'e i le eleele e iai taimi vevela ma le malulu i le taimi na nofoia ai le ana e ala i le su'esu'eina o fa'ata'ita'iga o palapala mai vaega ta'itasi su'esu'e. O le faitau aofaʻi o le ana na fesuisuiaʻi ona o suiga o le tau.

E tusa ai ma suʻesuʻega o suʻesuʻega anamua, o le ana sa faʻaauau pea ona nofoia i le vaitaimi ole Middle and Upper Palaeolithic, Mesolithic, ma Neolithic. Na faʻamautuina e ala i le mauaina o le tele o mea, e pei o le koale ma ponaivi o tagata, o le ana sa 'aina i le va o tausaga 135,000 ma le 4,000 TLM, ma o lena faʻaoga le tumau na faʻaauau pea i le vaitaimi o le Bronze Age ma i vaitau faʻasolopito seia oʻo i le tausaga. 1955.

O isi mea na maua i totonu o le ana e aofia ai ponaivi ma atigi, faʻapea foʻi ma auivi na amata mai i le 15000, 9000, ma le 8000 BC, ma faʻailoga o laʻau ma fatu e faʻaalia ai masaniga taumafa a tagata anamua o le ana.

O le pa pito matua i le lalolagi

O toega o se pa maa na poloka muamua se vaega o le faitotoa i le Theopetra Cave o se isi mea ofoofogia na maua iina. Sa mafai e saienitisi ona fa'aigoaina lenei puipui pe a ma le 23,000 tausaga le matua e ala i le fa'aogaina o se faiga o tafaoga faamasani ua ta'ua o le optically stimulated luminescence.

Ana Theopetra
O le puipui i Theopetra – masalo o le fausaga pito i leva lea na faia e tagata. © Archeology

E talitonu tagata suʻesuʻe ona o le matua o lenei pa, lea e fetaui ma le vaitaimi o le aisa, atonu na fausia e tagata o le ana e taofia ai le malulu. Ua fai mai o le fale sili ona leva lea ua iloa e tagata i Eleni, ma atonu foi i le lalolagi.

E le itiiti ifo ma le tolu tulagavae hominid, na togitogia i luga o le fola malūlū o le ana, na faʻailoa mai na maua foi. E iai le talitonuga o le to'atele o tamaiti Neanderthal, e lua i le fa tausaga, na nonofo i totonu o le ana i le vaitaimi o le Middle Palaeolithic na latou faia tulagavae e fa'atatau i o latou foliga ma le lapopoa.

Avgi – le teine ​​talavou e 7,000 tausaga le matua na maua i totonu o le ana

O toega o se tamaitai e 18 tausaga le matua, sa nofo i Eleni i le vaitaimi o Mesolithic toetoe 7,000 tausaga talu ai, o se tasi lea o mea sili ona taua na maua i totonu o Theopetra Cave. Sa toe fausia e saienitisi foliga o le talavou ina ua mavae tausaga o galuega mamafa, ma sa faaigoa o ia ia “Avgi” (Dawn).

Ana Theopetra
O faafiafiaga a Avgi, lea na maua e le tagata suʻesuʻe o mea anamua o Aikaterini Kyparissi-Apostolika, o loʻo faʻaalia i le Acropolis Museum i Athens. © Oscar Nilsson

O Polofesa Papagrigorakis, o se foma'i fa'ama'i, na fa'aaogaina nifo o Avgi e fai ma fa'avae mo le toe fa'aleleia atoa o ona foliga. Ona o le utiuti o molimau, o ona lavalava, aemaise o lona lauulu, sa matua faigata lava ona toe faia.

Upu mulimuli

O le Theopetra Cave complex e ese mai isi mea uma ua iloa nofoaga anamua i Eleni, faʻapea foʻi ma le lalolagi i tulaga o le siʻosiʻomaga ma ana meafaigaluega faʻatekonolosi, lea na faʻaaogaina e tagata muamua na nonofo i le eria.

O le fesili: fa'afefea ona fausia e tagata anamua se fausaga faigata, e tusa lava pe latou te le'i mauaina gafatia e fai meafaigaluega faavae? O lenei paso ua fa'afiafiaina ai saienitisi ma tagata e le o ni saienitisi - ma o nisi o su'esu'ega e ta'u mai ai o le tali e mafai ona taoto i galuega fa'ainisinia fa'apitoa a o tatou tua'a anamua.