4-piliona tausaga le matua papa mai le Lalolagi na maua i luga o le Moon: O le a le tala a le au failotu?

Ia Ianuari 2019, na faia ai e saienitisi i Ausetalia se mea mataʻutia, na faʻaalia ai o se pusa maa na toe aumai e le auvaa o le Apollo 14 masina na tulaʻi mai na afua mai i le lalolagi.

Ua leva ona talitonu saienitisi na faia le Moon mai otaota na totoe ina ua fetaui le paneta e pei o le Mars e taʻua o Theia (lea e taʻua o “Thea”) ma le Lalolagi. O lenei fa'alavelave mata'utia ua talia lautele e fai ma fa'amatalaga autu mo le auala na maua ai e le lalolagi lona satelite, ae o lo'o i ai pea le tele o mea tatou te le iloa e uiga i lenei taimi malosi i le talafaasolopito o lo tatou paneta.

4-piliona tausaga le matua papa mai le Lalolagi na maua i luga o le Moon: O le a le tala a le au failotu? 1
Fa'ata'ita'iga o se paneta feololo le lapo'a o lo'o pa'u i le Lalolagi ma mafua ai ona pa. Elemene o lenei ata na saunia e le NASA. © Ata Fa'aaitalafu: MR.Somchat Parkaythong/Shutterstock

Ina ua suʻesuʻeina e le au vaalele a Apollo le faʻafanua o le masina, na latou maua ai ni maa uiga ese e foliga mai e le o iai. Ua ta'ua nei vaega pito i lalo o ma'a "blue-loop" ona o lo latou lanu lanumoana-lanumeamata uiga ese ma foliga va'aia pe a va'ai i lalo o le fa'alautele.

O nei maa uiga ese na maua muamua i luga o le Moon e tagata vaalele i le taimi o le Apollo 14 misiona i le 1971. Talu mai lena taimi, ua iloa e saienitisi faʻataʻitaʻiga tutusa i isi nofoaga eseese i le Moon. Ae o le a tonu i latou, ma le mea na latou o mai ai, o loʻo tumau pea o se mealilo.

4-piliona tausaga le matua papa mai le Lalolagi na maua i luga o le Moon: O le a le tala a le au failotu? 2
Fa'ata'ita'iga 14321, e masani ona ta'ua o Big Bertha, o le 9.0 kilokalama breccia na toe maua mai i le Station C1 latalata i le au'ai o le lua. Ata na pu'eina i totonu o le Lunar Receiving Laboratory. © Ata Fa'aaitalafu: Wikimedia Commons

Ia Ianuari 2019, na faia ai e saienitisi i Ausetalia se mea mataʻutia, na faʻaalia ai o se pusa maa na toe aumai e le auvaa o le Apollo 14 masina na tulaʻi mai na afua mai i le lalolagi.

Na taʻua e saienitisi i se tusitusiga na lomia i le tusi o le Earth and Planetary Science Letters e faapea o le papa atonu o se vaega o otaota na lafoina i le masina mai le Lalolagi ona o se asteroid na paʻu ma lo tatou paneta i le faitau piliona o tausaga ua mavae.

Na aoina maa i le taimi o le Apollo 14 misiona, lea na faalauiloaina i le 1971 ma o le lona tolu o le vateatea misiona na taunuu manuia i luga o le masina. Na faaalu e Alan Shepard, Stuart Roosa, ma Edgar Mitchell le tele o aso i le taamilosaga o le masina e faatino ai suesuega faasaienisi ma sailiiliga, ae o Shepard ma Mitchell sa auai i se savaliga mo le 33 itula i luga o le fogaeleele.

4-piliona tausaga le matua papa mai le Lalolagi na maua i luga o le Moon: O le a le tala a le au failotu? 3
Apollo 14 Commander Alan Shepard e tu i tafatafa o le Modular Equipment Transporter (MET). O le MET, lea na faʻaigoaina e tagata vaʻalele o le "rickshaw," o se taʻavale mo le feaveaʻi solo o mea faigaluega, mea puʻeata ma faʻataʻitaʻiga i luga o le fogaeleele. E mafai ona iloa Shepard e ala i le laina tuusao i lona pulou. © Ata Fa'aaitalafu: Wikimedia Commons

E le gata i lea, na toe foi mai le au vaalele ma le tusa ma le 42kg o maa. O lenei aoina o lapisi o le masina ua maua mai ai ia i matou le tele o faamatalaga e uiga i le tuufaatasiga ma le evolusione o le masina.

O suʻesuʻega talu ai nei o nisi o nei elemene, peitaʻi, ua faʻaalia ai e le itiiti ifo ma le tasi o papa o le masina na aoina e Shepard ma Mitchell atonu na afua mai i le lalolagi.

4-piliona tausaga le matua papa mai le Lalolagi na maua i luga o le Moon: O le a le tala a le au failotu? 4
O le auvaa e to'alua e su'esu'e masina o le Apollo 14 masina e tulaueleele ai, na pueina ata ma aoina le papa tele o lo'o fa'atusaina i luga a'e tonu o le ogatotonu tonu o lenei ata. O le maa, e lafo ese ai se ata lafoia i le agavale, o le numera faʻataʻitaʻi o le masina 14321, e taʻua o se papa pasiketipolo e tagata talafou ma faʻaigoaina "Big Bertha" e tagata sailiili autu. © Wikimedia Commons

Fai mai Polofesa Alexander Nemchin o le Curtin University's School of Earth and Planetary Sciences i Western Australia, o le tuufaatasiga o se tasi o maa o le masina e matua tutusa lava ma le maamora, ma le tele o le quartz i totonu. E ui ina taatele le quartz i le lalolagi, e matua faigata lava ona maua i luga o le masina.

E le gata i lea, na suʻesuʻeina e saienitisi le zircon o loʻo i totonu o le papa, o se minerale o loʻo iai i se vaega o neo-silicates o loʻo iai i luga o le lalolagi ma le Moon. Na latou matauina o le zircon o loʻo faʻaalia i totonu o le papa e fetaui ma ituaiga eleele ae leai se mea na iloa muamua i mea o le masina. Na maua e saienitisi na atiina ae le maa i se siosiomaga faʻamaʻi, lea o le a seasea maua i luga o le masina.

Fai mai Nemchin, o nei faʻamatalaga e maua ai se faʻamaoniga taua e leʻi faia le papa i luga o le masina, ae na mafua mai i le lalolagi. Na te leʻi taʻusalaina le manatu na tupu aʻe le maa i lalo o tulaga le tumau tutusa i luga o le masina, ae na ia manatu e matua le talafeagai lenei mea.

Nai lo lena, na fautuaina e le au suʻesuʻe se isi avanoa. Na latou manatu o le papa na siitia atu i le masina ina ua uma ona faia, atonu o se taunuuga o se aafiaga asteroid ma le lalolagi i le faitau piliona o tausaga talu ai.

E tusa ai ma lenei manatu, o le asteroid na fetaui ma le lalolagi i le faitau piliona o tausaga ua mavae, ma faamatuu atu ai otaota ma papa i luga o le taamilosaga, o nisi o na mea na taunuu i luga o le masina.

4-piliona tausaga le matua papa mai le Lalolagi na maua i luga o le Moon: O le a le tala a le au failotu? 5
O le Apollo 14 astronauts Edgar Mitchell ma Alan Shepard suʻesuʻe Big Bertha i le taimi o se faʻasalalauga faʻasalalau i le Johnson Space Center's Lunar Receiving Laboratory. © Ata Fa'aaitalafu: Wikimedia Commons

O lenei manatu o le a faamalamalamaina ai le mafuaaga na foliga mai ai o le papa e iai se vailaʻau faʻa-kemikolo e fetaui ma tulaga o le paneta eleelea nai lo tulaga o le paneta o le masina. E ōgatusa foʻi ma talitonuga e faatatau i le ituaiga o osofaʻiga na suia ai le lalolagi i le faitau piliona o tausaga ua mavae.

E tusa ai ma le tele o tagata atamamai, o asteroids ma meteorites atonu na taia le lalolagi i le amataga o lona atinaʻe, ma mafua ai le faʻalavelave tele i luga.

E le gata i lea, ua manatu o le masina e le itiiti ifo ma le faatolu ona latalata i le lalolagi i lenei vaitau, ma ua matua mafai ai ona aafia foi le masina i otaota lele ona o nei fetoaiga.

Afai e sa'o lea manatu, o le ma'a na toe fa'afo'i mai e le auvaa a le Apollo 14 o se tasi lea o ma'a sili ona leva na maua. O su'esu'ega a le Zircon na tu'u ai le matua o le papa i le tusa ma le 4 piliona tausaga, ma fa'aitiiti teisi ai nai lo le tioata zircon o lo'o maua i Ausetalia i Sisifo o le ma'a sili ona leva o le lalolagi.

O nei ma'a anamua atonu e foliga mai o ni ma'a laiti, e le'i fa'atatauina, ae e iai lo latou gafatia e suia ai lo tatou malamalama i le amataga o le olaga o le lalolagi.

I luga, o se vaaiga lautele lea o le faasaienisi autu. Ae o loʻo i ai se puʻe uiga ese i lenei suʻesuʻega. E tusa ai ma nisi o le au failotu, o le maa e leʻi oʻo atu i luga o le masina faʻanatura, ae o nisi auala faʻapitoa. Latou te fai mai lenei mea, ma talitonu i le Silurian hypothesis.

O le manatu o le Silurian o loʻo faʻaalia ai e le o tagata le ituaiga olaga muamua na tupu aʻe i luga o la tatou paneta ma afai e iai ni mea na tutupu i le 100 miliona tausaga talu ai, toetoe lava o faʻamaoniga uma o ia mea o le a leiloa i le taimi nei.

4-piliona tausaga le matua papa mai le Lalolagi na maua i luga o le Moon: O le a le tala a le au failotu? 6
O malo maualuluga o loo ola i luga o le fogaeleele i luma o tagata. © Ata Fa'amatalaga: Zishan Liu | Laisene mai Dreamstime.Com (Editorial/Commercial Use Stock Photo)

Ina ia faamanino, na taʻua e le fomaʻi ma le tusitala suʻesuʻe o Adam Frank i se ata Atalani, "E le masani ona e lolomiina se pepa e ofoina atu ai se manatu e te le lagolagoina." I se isi faaupuga, latou te le talitonu i le i ai o se malo anamua o Time Lords ma Lizard People. Nai lo lena, o la latou sini o le suʻeina pe faʻapefea ona tatou maua faʻamaoniga o tagata tuai i luga o paneta mamao.

Atonu e foliga mai o se mea talafeagai o le a tatou molimauina se faʻamaoniga o se aganuʻu faapena - i le uma, o tainasoa sa i ai i le 100 miliona tausaga talu ai, ma ua tatou iloa lenei mea ona ua maua a latou fossil. Ae ui i lea, sa i ai i latou mo le silia ma le 150 miliona tausaga.

E taua tele lena mea aua e le na'o le matua po'o le lautele o mea na faaleagaina o lenei fa'aletagata. E tusa fo'i ma le umi na iai. O tagata soifua ua faʻalauteleina i le lalolagi atoa i se taimi puʻupuʻu ofoofogia - e tusa ma le 100,000 tausaga.

Afai e faia foi e se isi ituaiga, o le a sili atu ona laititi lo tatou avanoa e maua ai i faamaumauga o eleele. O suʻesuʻega a Frank ma lana tusitala o le climatologist Gavin Schmidt e faʻamoemoe e faʻamaonia auala mo le suʻeina o tagata loloto.

E mata, e sa'o na tagata fai manatu? Pe mafai ea ona toeitiiti atoa le 4 piliona tausaga talu ai, o se malo alualu i luma e pei o tatou na olaola i luga o lenei paneta ma na mafai ona latou faʻamalosia le faʻafanua o le masina. Matou te iloa o le lalolagi e tusa ma le 4.54 piliona tausaga le matua, ae na o se faʻatusatusaga, e leai se tasi e mafai ona faʻamaonia tonu le taimi na foafoaina ai le lalolagi, ma pe fia ni tagata na ia molimauina i lona lava talafaasolopito.