Ole manatu ole paleocontact: O le amataga ole talitonuga ole astronaut anamua

O le paleocontact hypothesis, e taʻua foi o le hypothesis astronaut anamua, o se manatu na muai faatuina e Mathest M. Agrest, Henri Lhote ma isi i se tulaga ogaoga tau aʻoaʻoga ma e masani ona tuʻuina i luma i tusitusiga pseudoscientific ma pseudohistorical talu mai le 1960s na faʻaalia ai e tagata mai fafo le malosi. matafaioi i mataupu a tagata ua mavae.

Sky People: O lenei maa anamua, na maua i toega Mayan i Tikal, Kuatemala, e pei o se tagata vaalele i aso nei i se pulou avanoa.
Sky People: O lenei maa anamua, na maua i toega Mayan i Tikal, Kuatemala, e pei o se tagata vaalele i aso nei i se pulou avanoa. © Ata Fa'aaitalafu: Pinterest

O lana puipuiga sili ona tautala ma manuia faapisinisi o le tusitala o Erich von Däniken. E ui o le manatu e le o se mea e le talafeagai i le mataupu faavae (tagai i le Manatu a leoleo ma mea taua mai fafo), e le lava fa'amaoniga taua e fa'amaonia ai. Ae ui i lea pe a suʻesuʻeina faʻamatalaga patino i auiliiliga, e masani lava ona mafai ona maua isi faʻamatalaga sili atu. I lenei tulaga, o loʻo tatou talanoa i ai le ituaiga Dogon ma lo latou malamalama ofoofogia e uiga i le fetu Sirius.

Matest M. Agrest (1915-2005)

Ole manatu ole paleocontact: O le amataga ole talitonuga ole astronaut 1
O Mates Mendelevich Agrest o se mathematician na fanau mai i le Malo o Rusia ma o se lagolago i le talitonuga o tagata vaalele anamua. © Image Credit: Babelio

Mathest Mendelevich Agrest o se ethnologist ma mathematician o Rusia tupuaga, o le i le 1959 na fautua mai o nisi maa faamanatu o aganuu ua mavae i luga o le lalolagi na tulai mai o se taunuuga o le fesootaiga ma se tuuga extraterrestrial. O ana tusitusiga, faatasi ai ma nisi o saienitisi, e pei o le tagata suʻesuʻe Farani o Henri Lhote, na maua ai se faavae mo le paleocontact hypothesis, lea na mulimuli ane faalauiloaina ma lomia faasalalau i tusi a Erich von Däniken ma ana tagata faataitai.

Fanau i Mogilev, Belarus, Agrest faauu mai Leningrad Iunivesite i le 1938 ma maua lona Ph.D. i le 1946. Na avea o ia ma ulu o le fale suesue i le iunivesite i le 1970. Na litaea i le 1992 ma malaga atu i le Iunaite Setete. Na maofa Agrest i ana uo i le 1959 i lana tautinoga e faapea o le fanua tele i Paalbek i Lepanona sa faaaoga e fai ma nofoaga e amata ai vaalele vaalele ma o le faatafunaga o le Tusi Paia o Sotoma ma Komoro (aai masaga i Palesitina anamua i le fanua laugatasi o Ioritana) na mafua mai i se pa faaniukilia. O lona atalii, o Mikhail Agrest, na puipuia manatu e le masani ai.

I Lepanona, i le maualuga e tusa ma le 1,170 mita i le vanu o Beqaa o loʻo tu ai le lauiloa Paalbek poʻo le lauiloa i taimi Roma o Heliopolis. O Baalbek o se nofoaga anamua lea na faʻaaogaina talu mai le Bronze Age ma se talafaasolopito o le itiiti ifo i le 9,000 tausaga, e tusa ai ma faʻamaoniga na maua i le taimi o le suʻesuʻega a Siamani i le 1898. O Baalbek o se aai Phoenician anamua lea na faaigoa i le igoa o le lagi God. Paala. Fai mai le tala e faapea o Paalbek o le nofoaga lea na muamua taunuu ai Paala i le lalolagi ma o lea na fautua mai ai le au failotu anamua e faapea o le uluai fale atonu na fausia o se tulaga e faaaoga mo le lagi le Atua o Paala e 'fanua' ma 'aveese'. A e va'ai i le ata o le a manino mai ai o tagata eseese na fausia vaega eseese o le mea ua ta'ua nei o Heliopolis. Ae ui i lea i tua atu o aʻoaʻoga, o le faʻamoemoe moni o lenei fausaga faʻapea foʻi ma le na fausia e le o iloa atoatoa. O poloka ma'a tetele sa fa'aogaina ma le tele o ma'a e tusa ma le 1,500 tone. O poloka fau tetele ia na i ai i le lalolagi atoa.
I Lepanona, i le maualuga e tusa ma le 1,170 mita i le vanu o Beqaa o loʻo tu ai le lauiloa Paalbek poʻo le lauiloa i taimi Roma o Heliopolis. O Baalbek o se nofoaga anamua lea na faʻaaogaina talu mai le Bronze Age ma se talafaasolopito o le itiiti ifo i le 9,000 tausaga, e tusa ai ma faʻamaoniga na maua i le taimi o le suʻesuʻega a Siamani i le 1898. O Baalbek o se aai Phoenician anamua lea na faaigoa i le igoa o le lagi God. Paala. Fai mai le tala e faapea o Paalbek o le nofoaga lea na muamua taunuu ai Paala i le lalolagi ma o lea na fautua mai ai le au failotu anamua e faapea o le uluai fale atonu na fausia o se tulaga e faaaoga mo le lagi le Atua o Paala e 'fanua' ma 'aveese'. A e va'ai i le ata o le a manino mai ai o tagata eseese na fausia vaega eseese o le mea ua ta'ua nei o Heliopolis. Ae ui i lea i tua atu o aʻoaʻoga, o le faʻamoemoe moni o lenei fausaga faʻapea foʻi ma le na fausia e le o iloa atoatoa. O poloka ma'a tetele sa fa'aogaina ma le tele o ma'a e tusa ma le 1,500 tone. O poloka fau tetele ia na i ai i le lalolagi atoa. © Image Credit: Hiddenincatour.com

O Mikhail Agrest o se faiaoga i le Matagaluega o Physics ma Astronomy i le Kolisi o Charleston, Karolaina i Saute, ma le atalii o Matesta Agrest. I le mulimuli ai i tu ma aga a lona tama e saili ai faʻamatalaga mo nisi mea faʻapitoa faʻateresitila mea mai le vaaiga o le extraterrestrial intelligence, na ia faʻamatalaina le Tunguska fa'alavelave e pei o se pa o se va'a ese mai fafo. O lenei manatu na lagolagoina e Felix Siegel mai le Moscow Aviation Institute, o le na fautua mai o le mea faitino na faia ni gaioiga faʻatonutonu aʻo leʻi pa'ū.

Erich von Daniken (1935–)

Ole manatu ole paleocontact: O le amataga ole talitonuga ole astronaut 2
O Erich Anton Paul von Däniken o se tusitala Suiselani o le tele o tusi o loʻo faia ni faʻamatalaga e uiga i aafiaga mai fafo i le amataga o aganuu a tagata, e aofia ai le sili ona faʻatau atu Chariots of the Gods?, lomia i le 1968. © Image Credit: Wikimedia Commons

O Erich von Däniken o se tusitala Suiselani o le tele o oloa sili ona lelei, e amata mai i le "Erinnerungen an die Zukunft" (1968, faaliliuina i le 1969 o le "Chariots of the Gods?"), lea e faalauiloa ai le manatu o le paleocontact. I le fa'amaninoina o saienitisi, e ui o le su'esu'ega autu e uiga i asiasiga mai fafo e le fa'amaonia, o fa'amaoniga na ia fa'apotopotoina ma isi e lagolago ai a latou mataupu o lo'o masalomia ma le fa'atonuina. Ae ui i lea, o galuega a von Däniken ua faatauina atu le faitau miliona o kopi ma molimau i le naunau faamaoni o le tele o tagata naunautai e talitonu i le ola atamai i tua atu o le Lalolagi.

E pei lava o tusi taʻutaʻua a Adamski, faʻapea foʻi ma tusi e le o ni tala fatu, na taliina manaʻoga o le faitau miliona o tagata e talitonu i se faʻaaliga mai fafo i se taimi o taua faaniukilia na foliga mai e le maalofia (Tagai i le "Taua malulu" e fesoʻotaʻi ma UFO lipoti), o lea na mafai ai e von Däniken, i le silia ma le sefulu tausaga mulimuli ane, ona faatumuina mo sina taimi le gaogao faaleagaga i a latou tala e uiga i tagata folau anamua ma tagata asiasi mai i le atamai faaleatua na o mai mai fetu.

Henri Lhote (1903-1991)

Ole manatu ole paleocontact: O le amataga ole talitonuga ole astronaut 3
O Henri Lhote o se tagata su'esu'e Falani, tagata ethnographer, ma na mauaina le ata anamua o ana. Ua taʻua o ia i le mauaina o se faʻapotopotoga o le 800 poʻo le sili atu o galuega o faatufugaga anamua i se itu mamao o Algeria i le pito o le toafa o Sahara. © Ata Fa'amatalaga: Wikimedia Commons

O Henri Lhote o se Farani ethnologist ma tagata suʻesuʻe na mauaina ni maa taua na vaneina i Tassili-n-Ajera i le ogatotonu o Sahara ma tusia e uiga ia i latou i le Search of Tassili frescoes, na muamua lomia i Farani i le 1958. O le tagata fiailoa na toe gaosia i lenei tusi sa igoa ia Lot Jabbaren , “le atua sili o Malisi.”

Ole manatu ole paleocontact: O le amataga ole talitonuga ole astronaut 4
O ata pito sili ona leva i totonu o ata o lo'o fa'atele lapopo'a, lapotopoto ulu ma e foliga mai e matua fa'ata'atia. O le sitaili o nei faʻataʻitaʻiga e taʻua o "ulu-ulu". Ina ua mavae sina taimi, na tupu aʻe ata - ua umi atu tino, ua suia le vali lanu viole i le mumu ma le samasama, ae ui i lea, o foliga o ulu o loʻo tumau pea le lapotopoto. E pei lava na vaaia e le au tusiata se mea na tosina atu i ai o latou mafaufau. © Ata Fa'amatalaga: Wikimedia Commons
Ole manatu ole paleocontact: O le amataga ole talitonuga ole astronaut 5
O lenei "Atua" e foliga tutusa lava ma se paleo-astronaut i se suti avanoa. © Ata Fa'amatalaga: Wikimedia Commons

E ui lava na aliali mai o lenei ata ma isi ata o foliga uiga ese o loʻo faʻaalia moni ai tagata masani i ufimata masani ma teuga, na tusia e le au tusitala lauiloa le tele o lenei manatu muamua o le paleocontact, ma mulimuli ane nono mai e Erich von Däniken o se vaega o lana mataʻina. faʻamatalaga e uiga i "tagata vaʻaia anamua".