O Nekhen o se aai pisi i le itu i sisifo o le Naila i Aikupito anamua, a o leʻi leva ona fausia pyramid. O le nofoaga anamua sa taʻua muamua o Hierakonpolis, o lona uiga Eleni “Aai o le Hawk,” ae ua lauiloa nei o Kom el-Ahmar.
O le mea moni, o Nekhen o se nofoaga taua mo le au tusitala talafaasolopito o loʻo saili e malamalama i le amataga o le malo o Aikupito, ma o le nofoaga sili ona tele a Aikupito anamua e leʻi faʻaalia. O le toega lava ia mai le 4000 i le 2890 TLM.
E tusa ai ma le Hierakonpolis Expedition, "I lona tumutumu, i le tusa ma le 3600-3500 TLM, o Hierakonpolis atonu o se tasi o, pe a leai, o le tele o le taulaga i luga o le Naila, o se nofoaga tutotonu o le malosi ma se laumua o se malo anamua." Na iu ina avea le aai ma nofoaga tutotonu faalelotu mo le atua falcon o Horus, o se tasi o atua sili ona taua i le atua anamua o Aikupito, aua o Farao sa manatu o le atua lea o le faaaliga faalelalolagi.
E pei ona faamatalaina i se tusiga e uiga i le tapuaiga a Horus, “Na talitonu tagata o Nekena o le tupu o loo nofotupu o le faaaliga lea a Horus. Ina ua taulau Narmer, o se taʻitaʻi mai Nekhen o ia o le autasi o Aikupito, na taulau i le puleaina o Aikupito i Luga ma Lalo, o lenei manatu o le Farao o se faaaliga faalelalolagi o Horus na ausia ai le taua faaleatunuu.”
Le mauaina o Nekhen (Hierakonpolis)
O lea saite ua avea nei ma autu o le silia ma le seneturi o suʻesuʻega suʻesuʻe, lea o loʻo faʻaauau pea i aso nei ma le Hierakonpolis Expedition, lea o loʻo faʻaalia ai mea fou na maua. O le nofoaga na muamua taʻua i le 1798 ina ua suʻesuʻeina e Vivant Denon le itulagi o se vaega o le malaga a Napoleone i Aikupito.
E ui ina na te lei malamalama i le taua o lea nofoaga, ae na ia faaalia le faaleagaina o se malumalu tuai i le tafailagi i lana ata. Ina ua maeʻa lana malaga i le ono masina, na ia lomia ai ana faʻamanatuga, Voyage Dans la Basse et Haute Egypte (1802).
A o vaaia e isi tagata asiasi otaota i totonu o le itulagi, o Flinders Petrie, o le na faavaeina le Egyptian Research Account, o le na auina atu JE Quibell e taumafai e eli le nofoaga i le 1897. E ui lava i le mea moni ua uma ona gaoia le nofoaga, ae na latou amata suʻesuʻe i luga le mea ua ta'ua nei “o le nofoaga pito sili ona tele i le lumanaʻi o loʻo iai pea."
O le malumalu o loʻo faʻaalia e Denon na faʻataʻapeʻaina i tausaga ua mavae, ae i le taimi o suʻega faʻaputuga, na maua ai e Quibell se mea uiga ese: o se faʻataʻitaʻiga auro ma le kopa a Horus le atua falcon i lalo o faʻatafunaga o se malumalu piliki palapala.
Ona sosoo ai lea ma le mauaina o se faatagata ola o le Tupu o Pepi, lea o loo i ai se foliga tutusa o lona atalii o King Merenre, ma ua faaalia nei i le Falemataaga a Aikupito i Cairo.
O mea taua na maua e Nekhen
O le multidisciplinary Hierakonpolis Expedition na amata i le 1967 ma o loʻo faʻaauau pea i aso nei. Ua maua e tagata suʻesuʻe i le eleele le tele o vala eseese o lenei aai anamua, e amata mai i fausaga o fale ma faaputuga lapisi e oo atu i nofoaga o lotu ma tapuaʻiga, fanuatanu, tanuga, ma se maota o tupu anamua.
Ua latou maua fale pia ma fale fai ipu omea, faapea ma faamaoniga o se pa manu po o manu, e aofia ai korokotaila, elefane, baboons, se nameri, hippos, ma isi mea, faapea foi ma falelauasiga o manu i totonu po o tuugamau latalata ane.
A o maulu mamao atu tagata suʻesuʻe i mea na faaleagaina anamua, na latou mauaina ai mea e pei o nifo elefane, ulu mace, faʻatagata maʻa, ufimata sima, keramika, ata lapis lazuli, ma faʻatagata terracotta.
O le Paleta a le Tupu Narmer (silasila i le ata pito i luga) o se tasi o mea sili ona taua na maua i Nekhen e oʻo mai i le taimi nei, na amata mai i le Early Dynastic Period e tusa ma le 3100 BC. Na maua i le 1890s i totonu o le teuina o le malumalu o Nekhen ma o loʻo i ai tusitusiga hieroglyphic na talitonuina o se tasi o "muamua pepa faaupufai i le talafaasolopito."
E tusa ai ma nisi o tusitala talafaasolopito, o nei tusitusiga o loo faaalia ai le tuufaatasia o Aikupito i Luga ma Lalo. O se tasi lea o ata muamua o se tupu Aikupito, lea e talitonu tagata suʻesuʻe o Narmer poʻo Menes. O le isi mea taua na maua o le tuugamau vali, lea na maua i totonu o se falelauasiga i Nekhen i le va o le 3500 ma le 3200 TLM.
O puipui o lenei tuugamau na valiina, ma avea ai ma faataitaiga sili ona leva o puipui o Aikupito na valiina e oo mai i le taimi nei. O le laulau o loʻo faʻaalia ai se solo o le tanuga ma ata o vaʻa ofe Mesopotamia, tootoo, atua, ma manu.
Asiasi i Nekhen (Hierakonpolis)
Ae paga lea, e le o tatalaina le fale mo tagata lautele. O i latou e fia suʻesuʻe mea manaia toega o Nekhen e tatau ona maua muamua le faʻatagaga mai le Matagaluega o Tagata Tafafao Maimoa ma Anamua. Ina ia maua se lagona o lenei nofoaga tulaga ese, faitau i luga o mea fou na maua e le Hierakonpolis Expedition.