Nan Madol: O se le malamalama uiga ese-tekonolosi 'aʻai fausia 14,000 tausaga talu ai?

O loo ala mai pea le aai motu lilo o Nan Madol i le ogatotonu o le Vasa Pasefika. E ui lava o le aai e manatu e mai i le senituri lona lua TA, o nisi o ona foliga iloga e foliga mai o loo faamatalaina ai se tala mai le 14,000 tausaga ua mavae!

O le aai lilo o Nan Madol o loʻo taoto i le ogatotonu o le Vasa Pasefika, sili atu i le 1,000 kilomita mai le talafatai lata ane. O se taulaga tele ua fausia i le ogatotonu o se nofoaga, lea e lauiloa foi o le "Venice of the Pacific."

O le toe fausia o le numera o Nan Madol, o se aai malupuipuia na pulea e le malo o Saudeleur seia oo i le 1628 TA. O lo'o i le motu o Pohnpei, Micronesia.
O le toe fausia o le numera o Nan Madol, o se aai malupuipuia na pulea e le malo o Saudeleur seia oo i le 1628 TA. O lo'o i le motu o Pohnpei, Micronesia. © Ata Fa'amatalaga: National Geographic | YouTube

O le aai motu mata'utia o Nan Madol

Nan Madol: O se le malamalama uiga ese-tekonolosi 'aʻai fausia 14,000 tausaga talu ai? 1
O le aai ma'a fa'aleaga anamua o Nan Madol na fausia i papa'a, e tumu i pama. O puipui anamua na fausia i luga o motu faufau amu e feso'ota'i i alavai i le aloalo o Pohnpei, Micronesia, Oceania. © Ata Fa'amatalaga: Dmitry Malov | Taimi miti Fa'asoa Ata, ID:130390044

O Micronesia o se atunuu tutoatasi o le Iunaite Setete, e aofia ai le itulagi o Yap, Chuuk, Pohnpei, ma Kosrae i le pito i sisifo o le Vasa Pasefika. O itulagi e fa o Micronesia e aofia ai le aofaʻi o motu e 707. O le aai anamua o Nan Madol na faavaeina ma 92 motu i totonu.

O le aai o le motu, na faia i papa lapo'a tele, na nonofo ai le 1,000 tagata. O lea ua matua lafoaia. Ae aiseā na fausia ai e se tasi se aai motu faapena i le ogatotonu o le Vasa Pasefika? Fai mai, o loʻo i ai ni nai vaega e le mafaamatalaina o lenei aai lilo o loʻo faʻaoso ai tagata suʻesuʻe valea.

O le amataga lilo o Nan Madol

O puipui ma alavai o Nando o se vaega o Nan Madol. I nisi o nofoaga, o le pa papa maa ua fausia i luga o le motu i le ogatotonu o le Vasa Pasefika e 25 futu le maualuga ma 18 futu le mafiafia. O faʻailoga o le nofoia e tagata o loʻo maua i le motu atoa o le taulaga, ae e leʻi mafai e le au atamamai ona faʻamaonia po o ai tuaa o aso nei na nonofo i totonu o le taulaga. O lo'o fa'agasolo nisi su'esu'ega. © Ata Fa'amatalaga: Dmitry Malov | Laisene mai DreamsTime Stock Photos, ID 130392380
O puipui ma alavai o Nando o se vaega o Nan Madol. I nisi o nofoaga, o le puipui papa maa ua fausia i luga o le motu i le ogatotonu o le Vasa Pasefika e 25 futu le maualuga ma 18 futu le mafiafia. O faʻailoga o le nofoia e tagata o loʻo maua i le motu atoa o le taulaga, ae e leʻi mafai e le au atamamai ona faʻamaonia po o ai tuaa o aso nei na nonofo i totonu o le taulaga. O lo'o fa'agasolo nisi su'esu'ega. © Ata Fa'amatalaga: Dmitry Malov | Laisene mai Taimi miti Stock Photos, ID 130392380

O puipui o Nan Madol ua amata ona oso aʻe mai lalo o le sami ma o nisi o poloka na faʻaaogaina e tusa ma le 40 tone le mamafa! E le mafai ona fausia ni pa mai lalo o le sami i lena taimi. O lea la, atonu na maualuga atu Nan Madol nai lo le sami i le vaitaimi na fausia ai. Ae e tusa ai ma tagata suʻesuʻe, o le motu o loʻo i ai Nan Madol e leʻi goto ona o mea faʻapitoa e pei o le bradyseism, e pei o isi taulaga o loʻo i lalo ifo o le sami, mo se faʻataʻitaʻiga, Siponto anamua i Italia.

Ae na faapefea ona ufitia Nan Madol i le sami? O le mea moni lava, afai e le’i goto le motu, o le sami lea ua a’e. Ae o Nan Madol e le o tu latalata i se tamai sami, e pei o le Metitirani. O Nan Madol o loo i le ogatotonu o le Vasa Pasefika. Ina ia siitia se lapoa e pei o le Vasa Pasefika, e tusa lava pe na o ni nai mita, e manaʻomia ai le tele o vai. O fea na sau ai nei vai uma?

O le taimi mulimuli na maualuga ai le maualuga o le Vasa Pasefika (sili atu i le 100 mita) ina ua maeʻa le Faʻasalaga Mulimuli pe tusa o le 14,000 tausaga talu ai, ina ua liusuavai le aisa na ufitia ai le tele o le lalolagi. O le liusuavai o le aisa e pei o le tele o konetineta uma na maua ai e le sami le tele o vai latou te manaomia e siitia ai. O lea la, i lena taimi, sa faigofie lava ona lofia se vaega o Nan Madol e le Vasa. Ae o le taʻua o lenei mea o le a tutusa ma le fai atu o Nan Madol e matua atu i le 14,000 tausaga.

Mo tagata suʻesuʻe masani, e le taliaina lenei mea, o le mea lea na e faitau ai i Wikipedia o Nan Madol na fausia i le 2nd senituri TA e le au Saudeleurs. Ae ua na o le aso lena na maua ai le tino matua o tagata i luga o le motu, ae le o lona fausiaina moni.

Ma na faapefea ona mafai e le au faufale ona feaveaʻi le sili atu i le 100,000 tone o papa mū 'i luga o le sami' e fausia ai le 92 pe sili atu tamaʻi motu o loo tu ai Nan Madol? O le mea moni, o Nan Madol e le o fausia i luga o le eleele, ae i le sami, pei o Venise.

O motu e 92 o Nan Madol sa fesoʻotaʻi le tasi i le isi i alavai ma puipui maʻa. © Ata Fa'amatalaga: Dmitry Malov | DreamsTime Stock Photos, ID:130394640
O motu e 92 o Nan Madol sa fesoʻotaʻi le tasi i le isi i alavai ma puipui maʻa. © Ata Fa'amatalaga: Dmitry Malov | DreamsTime Stock Photos, ID:130394640

O le isi vaega mata'utia o le aai anamua o le papa lea na fai ai Nan Madol o le 'papa maneta'. Afai e aumai e se tasi se tapasa latalata i le papa, e valea. E iai se mea o le maneta o le papa ma auala felauaiga o loʻo faʻaaogaina mo Nan Madol?

O le tala o le masaga faataulaitu

Na olaola le aai seia oo i le TA 1628, ina ua faatoilaloina e Isokelekel, o se toa faaloloto mai le motu o Kosrae le Saudeleur Dynasty ma faatuina le Nahnmwarki Era.
O le aai o Nan Madol na olaola seia oo i le TA 1628, ina ua faatoilaloina e Isokelekel, o se tagata toa semi-talago mai le motu o Kosrae le Saudeleur Dynasty ma faatuina le Nahnmwarki Era. © Ata Fa'aaitalafu: Ajdemma | Flickr

O motu e 92 o le aai o Nan Madol, o lo latou telē ma foliga e toetoe lava tutusa. E tusa ai ma le tala a Pohnpeian, o Nan Madol na faavaeina e se masaga faataulaitu mai le talatuu Western Katau, po o Kanamwayso. O lenei motu amu sa matua le mafai lava ona galueaina. O le masaga uso, o Olisihpa ma Olosohpa, na muamua o mai i le motu e galueaiina. Na amata ona latou tapuaʻi iā Nahnisohn Sahpw, le atua fafine o faatoʻaga iinei.

O nei uso e toalua ua fai ma sui o le malo o Sauteleu. Na latou o mai i lenei motu tuufua ina ia faalautele ai lo latou malo. O le taimi lena na faavaeina ai le aai. Pe na latou aumaia lenei maa basalt i tua o se tarako lele tele.

Ina ua maliu Olisihpa i le matua, na avea Olosohpa ma Saudeleur muamua. Na faaipoipo Olosohpa i se tamaitai i le lotoifale ma na ia tausia tupulaga e sefululua, ma maua ai le sefuluono isi pule o Saudeleur o le aiga o Dipwilap (“Great”).

O ē na faavaeina le tupuga na pule ma le agalelei, e ui o ē na suitulaga iā i latou na tuu atu le faateteleina o manaʻoga i o latou tagatānuu. Seʻia oo i le 1628, sa iai le motu i le vevesi o lenā emepaea. Na faaiʻu la latou nofoaʻiga i le osofaʻiga a Isokelekel, o lē sa mau foʻi i Nan Madol. Ae ona o le leai o ni meaai ma le mamao mai le motu tele, na faasolosolo malie ai ona lafoaia le aai o le motu e sui o Isokelekel.

O fa'ailoga o le Emepaea o Saudeleur o lo'o i ai pea i lenei motu. Ua maua e le au atamamai nofoaga e pei o umukuka, fale o loʻo siʻosiʻomia e papa basalt ma e oʻo lava i maafaamanatu i le malo o Soudelio. Ae ui i lea, o le tele o mealilo o loʻo tumau pea ona le malamalama i aso nei.

O manatu o le konetineta ua leiloa i tua o le aai o Nan Madol

Na faauigaina e nisi o Nan Madol o toega o se tasi o “konetineta ua leiloa” o Lemuria ma Mu. O Nan Madol o se tasi o nofoaga na faailoa mai e James Churchward o se vaega o le konetineta leiloa o Mu, amata i lana tusi 1926. Le Konetineta Leiloa o Mu, Motherland o Tagata.

O Mu o se konetineta lauiloa ua leiloa. O le faaupuga na faʻalauiloaina e Augustus Le Plongeon, o le na faʻaaogaina le "Land of Mu" o se isi igoa mo Atlantis. Na mulimuli ane fa'asalalauina o se isi faaupuga mo le fanua fa'apea o Lemuria e James Churchward, o le na fai mai o Mu sa tu i le Vasa Pasefika a'o le'i fa'aumatia.[
O Mu o se konetineta lauiloa ua leiloa. O le faaupuga na faʻalauiloaina e Augustus Le Plongeon, o le na faʻaaogaina le "Land of Mu" o se isi igoa mo Atlantis. Na mulimuli ane faʻasalalauina o se isi faaupuga mo le fanua faʻapea o Lemuria e James Churchward, o le na fai mai o Mu sa tu i le Vasa Pasefika aʻo leʻi faʻaumatia. © Ata Fa'aaitalafu: Archive.Org
I lana tusi Le Aai o Maa na leiloa (1978), fai mai le tusitala o Bill S. Ballinger o le aai na fausia e seila Eleni i le 300 TLM. David Hatcher Childress, tusitala ma lomitusi, ua taumatemate e faapea o Nan Madol e fesootai ma le konetineta leiloa o Lemuria.

Le tusi 1999 Le Afio Mai Maligi o le Lalolagi saunia e Art Bell ma Whitley Strieber, lea e valoia e mafai e le vevela o le lalolagi ona tupu faafuaseʻi ma mataʻutia aʻafiaga o le tau, fai mai o le fausiaina o Nan Madol, faʻatasi ai ma le faʻamalieina maʻoti ma mea mamafa tele basalt, e manaʻomia ai se maualuga maualuga o tomai faʻapitoa. Talu ai e leai se sosaiete faapena o iai i faamaumauga faaonaponei o lenei sosaiete atonu na faʻaumatia i auala mataʻutia.