Mars faalilolilo loloto ona o ona le masani ai radar faailo maua le le o vai: O le a le faʻavaʻaina i Red Planet?

Saienitisi manatu o faʻailoilo radar o loʻo faʻailoa mai ai le iai o vaituloto i lalo atu o loʻo i lalo ifo o le fola, e ono aliaʻe mai i le palapala, ae leʻo le vai.

Le sailiga mo le ola ile Red Planet

O le sailiga mo le ola i talaatu o le lalolagi faʻataʻamilo na avea ma se tasi o sili sili ona mataʻutia mo tagata vaʻai fetu ma Mars e talitonuina o le sili sili ona lelei nofoaga mo sea mauaina. O le ola lauolaola i le iai o vai ma talu ai nei suʻesuʻega na faʻaosofia ai le fiafia o le lalolagi i le fautuaina o le iai o vaituloto lalo o le Red Planet.

Lenei, ua manatu nisi saienitisi o faʻailoilo radar na fautuaina ai le iai o vai i totonu o nei vaituloto o loʻo tuʻu i lalo o le fola e mafai ona aliaʻe mai i le palapala, ae le o le vai. Tolu pepa lolomiina i le gasologa o le masina talu ai na ofoina mai ni malamalamaʻaga fou i faʻailoga lilo, faʻamagoina o vaituloto manatu.

I le 2018, o se 'au na taʻitaʻia e Roberto Orosei o Italia, Istituto Nazionale di Astrofisica, na faʻalauiloaina molimau e faʻailoa mai ai le iai o vaituloto i lalo ifo o le aisa i le pou i saute o Mars. O le 'au na suʻesuʻeina faʻamatalaga mai se meafaili radar i luga o le European Space Agency (ESA) Mars Express faʻataʻitaʻi na faʻaalia ai faʻailo malamalama i lalo ifo o le pulou pulou. O nei faailo mafai ona faauigaina o se suavai suavai, na finau ai saienitisi.

O le faʻataʻitaʻiga na faʻaaogaina faʻailoilo e faʻaoso i totonu o le papa ma le aisa, na suia aʻo atagia mai i latou eseʻese mea. Ae ui i lea, o tagata suʻesuʻe ina ua maeʻa ona faia suʻesuʻega i se falesuesue malulu ua fautuaina nei e faapea o faailo e le mai le vai.

Malulu tele mo vaituloto

Mars faalilolilo loloto ona o ona le masani ai radar faailo maua le le o vai: O le a le faʻavaʻaina i Red Planet? 1
Nasa o loʻo suʻesuʻe nei ile Jazero cratrer i Mars. © ️ Nasa

Ua taʻua nei e le au suʻesuʻe, o le tele o nei vaituloto atonu o loʻo i totonu o nofoaga malulu tele mo le vai e tumau ai i se tulaga vai. O Aditya R Khuller ma Jeffrey J Plaut mai le Nasa's Jet Propulsion Laboratory (JPL) na suʻesuʻeina ni siva e 44,000 mai le faʻavae o le pulou i le 15 tausaga o le maitauga. Na latou mauaina le tele o nei faʻailo i nofoaga latalata i le pito i luga, lea e tatau ona matua malulu ai mo le vai e tumau ai i le vai foliga.

E lua 'au eseʻese na suʻesuʻeina faʻamatalaga e iloa ai pe i ai seisi mea e mafai ona gaosia na faʻailoga. E ui o Carver Bierson o le ASU na maeʻa se suʻesuʻega faʻalemafaufau o loʻo faʻailoa mai ai ni mea talafeagai e ono tutupu mai ai ni faʻailo, e aofia ai ma le palapala, na fuaina ai e le Iunivesite o York, Isaac Smith, meatotino a le smectites, o se vaega o fola o loʻo i ai atoa Mars.

Palolo, ae le o le vai

Na tuʻuina e Smith le tele o faʻataʻitaʻiga smectite, e pei o maʻa masani ae na fausia e le suavai suavai i aso ua leva, i totonu o le pusa e fuafua e fua ai le faʻafesoʻotaʻiga o faʻailo e le radar ma latou. Ona ia sasaina lea oi latou i le suavai oona, maisa ai ia latou i lalo o le 50 tikeri Celsius, latalata i le vevela matauina i le Martian pou i saute. I le taimi na faʻamamaina ai, o maʻa faʻataʻitaʻi na fetaui lelei ma le vaʻai a le radar na faia e le ESA's Mars orbiter.

O le 'au na tilotilo mo le i ai o sea' ele i luga o Mars faʻaaogaina le MRO, lea o loʻo aveina ai le faʻafanua o le mineral ua faʻaigoaina o le Compact Reconnaissance Imaging Spectrometer. Na latou mauaina smectites faʻataʻapeʻapeina i le lata ane o le itu i saute o le aisa. "O le au a Smith na faʻailoa mai o le aisak smectite mafai ona faia ni ata lafoia e le masani ai aofaʻi o masima poʻo le vevela e manaʻomia ma o loʻo latou i ai i le itu i saute pou," JPL fai mai.

E le o le muamua tagi

O le talitonuga i lalo o le vaituloto e le o le muamua na mauaina ni matata tetele o le lalolagi, i le 2015 NASA's Mars Reconnaissance Orbiter na maua le mea e foliga mai o ni vaega o le oneone susū o loʻo tafe atu i lalo atu o ni auala, o se mea na faʻaigoaina o le "recurring slope lineae." Na maitauina e le au suʻesuʻe saini saini o minerale hydrated i luga o le auvae na vaʻaia ai faʻailoga uiga ese i luga o le Red Planet. O nei pogisa pupula na foliga mai na magumagu ma tafe i le aluga o taimi.

Peitaʻi, o le maitauina pea lava pea, faʻaogaina o le mea puʻe ata a le vateatea a le High-Resolution Imaging Science Experiment (HiRISE) mea puʻeata, na faʻaalu mai ai le tafe o le oneone, lea e toʻulu ifo ai oneone o le oneone ma le pefu e faʻapipiʻi ai pogisa, nai lo le eleele na faʻapogisaina e le vai tafe. O le mea na tupu na o luga o tifato tifato lava mo fatu mago e alu ifo ai i le auala latou te faia ai i luga o mataaga puʻeina.

E ui e le mafai ona faʻamaonia poʻo a ia faailoilo pupula e aunoa ma le taunuʻu i le pou i saute o Mars, ae o suʻesuʻega lata mai na maua ai ni faʻamatalaga talafeagai e sili atu ona fetaui nai lo le suavai suavai.