I le 2008, o se saienitisi suʻesuʻega na faʻaalia ai le ofoofogia o mea moni e uiga i tagata palaeolithic - o ni ata ana, o nisi o ia ata e tusa ma le 40,000 tausaga, o ni mea moni lava na maua mai i mea faigata i le vateatea na maua mai e o tatou tuaʻa anamua i taimi ua tuanaʻi.
O ata vali anamua na manatu o ni faʻailoga o manu anamua o faʻafanua anamua o fetu, e tusa ai ma mea na faʻaalia e le au atamamai i la latou sailiga mataʻina.
O fa'ata'ita'iga a le ana anamua o lo'o fa'aalia ai e matua'i malamalama tagata i le lagi i le po i le vaitau aisa mulimuli. O le atamai, e matua 'eseʻese lava ma tatou nei. Ae o nei ata vali faapitoa o ana na faaalia ai sa iai le poto o tagata i fetu ma faaputuga fetu i le silia ma le 40,000 tausaga ua mavae.
O le vaitaimi o le Paleolithic Age, pe na faʻaigoaina foi o le Old Stone Age - o se vaitaimi i le muaʻi fa' iloga e le uluaʻi atinaʻeina o meafaigaluega maʻa e aofia ai le lata i le 99% o le vaitaimi o le tagata tekinolosi prehistory.
Faafanua o fetu anamua
E tusa ai ma le maoaʻe o suʻesuʻega faasaienisi na lomia e le Iunivesite o Edinburgh, o tagata anamua na puleaina le aluga o taimi e ala i le matamata pe faʻafefea e fetu ona suia tulaga i le lagi. O mea mai anamua o faatufugaga, e maua i nofoaga eseese i Europa, e le na o ni ata o manu feʻai, pei ona manatu muamua ai.
Ae, o faatusa o manu e fai ma sui o faaputuga fetu i le lagi i le po. E faʻaaogaina e fai ma sui o aso, faʻailoga mea e tutupu e pei o feteʻenaʻiga asteroid, eclipses, meteor showers, oso aʻe ma goto, solstices ma equinoxes, masina vaega ma isi.
Ua fautuaina e saienitisi o tagata anamua e malamalama lelei i le mea na tupu i le suiga lemu o le lalolagi i le faʻasologa. O le mauaina o lenei mea ofoofogia, na taʻua o le muaʻi olaga o equinoxes, na muamua tuuina atu i tagata Eleni anamua.
O se tasi o taʻitaʻi suʻesuʻe, Dr Martin Sweatman, mai le Iunivesite o Edinburgh na faʻamatalaina, “O ata anamua o ana ua faaalia ai sa i ai i tagata le malamalama maualuga i le lagi i le po i le vaitau aisa mulimuli. I le atamai, e leai se eseesega mai ia i tatou i aso nei. TO nei su'esu'ega e lagolagoina ai le talitonuga o le tele o a'afiaga o kometa i le atina'eina o tagata ma e ono suia ai le va'aiga o tagata anamua."
Malamalama faʻapitoa i faaputuga fetu
Tagata aʻoaʻo mai Edinburgh ma Kent iunivesite suesueina le tele o lauiloa taleni i ana anamua tu i Turkey, Sepania, Farani ma Siamani. I la latou suʻesuʻega loloto, na latou ausia ai le vaitau o na tufuga papa e ala i le faʻavasegaina o ata o vali na faʻaaogaina e tagata anamua.
I le faʻaaogaina ai o polokalama faakomepiuta, na valoʻia ai e le au suʻesuʻe le tulaga o fetu i le taimi tonu na tusia ai atavali. Na faʻaalia mai ai, o le mea atonu na aliaʻe mai i le amataga, o ni faatusa e le mafaamatalaina o manu, e mafai ona faauigaina o faaputuga fetu pe a tutupu mai i aso ua tuanaʻi.
Na faaiʻu e saienitisi e faapea o nei ata mataʻina o ana o se faamaoniga manino na faia e tagata anamua se auala atamai o le taimi e faavae i le fuafuaina o fetu. O nei mea uma, e ui lava o ata vali ana na vavaeeseina i le taimi i le fiasefulu afe o tausaga.
"O le sili ona leva faatagata i le lalolagi, o le Lion-Man mai le ana Hohlenstein-Stadel, mai le 38,000 BC, na manatu foi e talafeagai ma lenei anamua taimi faiga," faʻaalia tagata atamamai i se faʻamatalaga mai le Iunivesite o Edinburgh.
O le faʻatagata lilo e talitonuina e faʻamanatu ai le aʻafiaga mataʻutia o se asteroid na tupu pe tusa o le 11,000 tausaga talu ai, amataina le mea e taʻua o le Younger Dryas Event, o se vaitaimi o le faʻafuaseʻi ona faʻafefeina o le tau i le lalolagi atoa.
“O le aso na vaneina i le 'Vagle Stone' o Göbekli Tepe ua faʻauigaina o le 10,950 TLM, i totonu o le 250 tausaga, ” faʻamatalaina saienitisi i le suesuega. "O lenei aso ua tusia faʻaaogaina ai le muaʻaga o equinoxes, ma manu faʻailoga o faʻatusatusaga o faaputuga fetu fetuʻunaʻiga e tusa ma le fa o lenei solstice ma equinoxes."
iʻuga
O lea la, o lenei suʻesuʻega tele ua faʻaalia ai le mea moni e iai se malamalamaga lavelave o tagata i le taimi ma le vateatea i le faitau afe o tausaga aʻo leʻi oʻo i tagata Eleni anamua, o loʻo taʻua i suʻesuʻega muamua o suʻesuʻega o le vateatea. E le gata i nei mea, ae o loʻo i ai isi tulaga, e pei o le Sumerian Planisphere, o le Nebra Sky Disk, Papa omea a Papelonia ma isi, o lona uiga e sili atu le atamai o le vateatea faʻaonaponei na maua muamua e o tatou tuaa anamua.