Carmine Mirabelli: Faʻalapotopotoga faʻaletino o se mealilo mo saienitisi

I nisi taimi, e oo atu i le 60 molimau na iai e aofia ai fomaʻi e 72, inisinia e 12, loia e 36, ma alii fitafita e 25. Na molimauina e le Peresetene o Pasila i se tasi taimi taleni a Carmine Mirabelli ma vave faʻatonuina se suʻesuʻega.

Na fanau Carmine Carlos Mirabelli i Botucatu, São Paulo, Pasila, i le 1889 i matua e tupuga Italia. Na amata ona ia suʻesuʻeina Faiga Faʻaagaga aʻo talavou, ma sa faʻafeiloaʻi i tusitusiga a allan kardec o se taunuuga o ana suesuega.

O le auala Carlos Mirabelli
Le auala Carmine Carlos Mirabelli © Ata Fa'amatalaga: Rodolpho Hugo Mikulasch

I le taimi o lona talavou, sa galue o ia i se faleoloa seevae, lea na ia fai mai ai na ia molimauina gaoioiga poltergeist, lea e felelei moni ai pusa seevae mai le fata ma lea fata. Sa tuuto atu o ia i se inisitituti o le mafaufau mo le matauina, ma sa fuafuaina e le au suʻesuʻe o le mafaufau o loʻo i ai sona faʻafitauli o le mafaufau, e ui i le mea moni e leʻi maʻi le tino.

Sa na'o se a'oa'oga fa'apitoa sa ia maua ma sa ta'ua lautele o se tagata 'malamalama'. O Carmine, e ui lava i lona amataga leaga, sa ia te ia le tele o tomai eseese na matua maoae lava. Sa ia te ia le tomai e faia ai le tusilima otometi, meafaitino o mea ma tagata (ectoplasm), levitation, ma le gaoioi o mea faitino, faatasi ai ma isi mea.

O le tagata lautele Carlos Mirabelli (agavale) ma le tu'ua'iga fa'apitoa (ogatotonu).
Le auala Carmine Carlos Mirabelli (agavale) faʻatasi ai ma faʻamatalaga faʻapitoa (ogatotonu). © Ata Fa'amatalaga: Rodolpho Hugo Mikulasch

O tagata e latalata ia Carmine na fai mai na o lana lava gagana, ae i le tele o faamaumauga na tutupu, na ia faaalia ai le tomai e fesootai ai i le silia ma le 30 gagana, e aofia ai Siamani, Farani, Dutch, Italia, Czech, Arapi, Iapani, Sipaniolo, Rusia, Turkish, Eperu, Albanian, tele gagana Aferika, Latina, Saina, Eleni, Polani, Aikupito, ma Eleni anamua. Sa soifua mai o ia i le atunuu o Mekisiko ma ola ae i le atunuu o Sepania.

Na sili atu ona le mautonu ana uo ina ua latou iloa na ia tautala i mataupu e pei o vailaau, sociology ma faiga faaupufai, talitonuga ma mafaufauga faapea foi ma talafaasolopito ma astronomy, musika ma tusitusiga, o ia mea uma semanu e matua ese lava i se alii e na o le a'oa'oga sili ona taua.

Ina ua ia faia lana sauniga, na ia faaalia le tusilima i le silia ma le 28 gagana eseese i se saoasaoa e lē masani ai lea na iloa e isi e toetoe lava a lē mafai ona faataʻitaʻi i ai. I se tasi o faʻataʻitaʻiga, na tusia e Carmine i tusitusiga faʻapitoa, lea e leʻi faʻamalamalamaina e oʻo mai i le aso.

Na maua e Carmine le tele o isi tomai uiga ese. Mo se faʻataʻitaʻiga, sa ia te ia le tomai e faʻafefe ma faʻaalia ma mou atu i le manaʻo. Na fa'alogoina Carmine e mafai ona fa'ae'e le 3 futu i luga a'e o lona nofoa i taimi o fa'asalalauga.

I se tasi mea na tupu, na vaaia ai Carmine e le tele o molimau ua mou atu mai le nofoaga o nofoaafi i da Luz i totonu o sekone talu ona taunuu. Ua fai mai Molimau e tele taimi e mou atu ai Carmine i le tasi potu ma toe aliali mai i le isi i totonu o sekone.

Sa nonoa Carmine i se nofoa i se suʻesuʻega faʻatonutonu e tasi, ma sa poloka faitotoʻa ma faʻamalama, ma tuʻu ai o ia i ana lava togafiti. Na ia tulaʻi mai i se isi potu i le isi itu o le fausaga i totonu o sekone talu ona faʻaalia i le muamua. Ina ua toe foʻi mai le au suʻesuʻe, o loʻo tumau pea faʻamaufaʻailoga i faitotoʻa ma faamalama, ma o loʻo nofo filemu lava Carmine i lona nofoa, o loʻo nonoa pea ona lima i tua o lona tua.

O le isi faʻamaoniga faʻamaonia, lea na molimauina e Dr. Ganymede de Souza, na aʻafia ai le faʻaalia o se teineitiiti i totonu o se potu faʻatapulaʻa i le ao. E tusa ai ma le faamatalaga a le fomai, o le mea moni o lona afafine lea na maliu i ni nai masina talu ai.

Na fesiligia e le foma’i ni fesili patino ia te ia, ma sa pu’eina fo’i e le ali’i foma’i ata o le fa’alavelave.

O le aofaʻi o molimau na molimauina mea faʻapitoa a Mirabelli, faʻapea foʻi ma suʻesuʻega mulimuli o ata ma ata tifaga, o vaega sili ona ofoofogia o Mirabelli. aafiaga faalelagi.

I nisi o tulaga, e tusa ma le 60 molimau sa iai, e aofia ai fomaʻi e 72, inisinia e 12, loia e 36, ma le ʻau fitafita e toʻa 25, faatasi ai ma isi matata. Ina ua molimauina e le Peresetene o Pasila le tomai o Mirabelli, na ia faia loa se suesuega i ana gaoioiga.

I le 1927, na faia ai suʻesuʻega faʻasaienisi i se siosiomaga faʻatonutonu naʻo ia. Na taofia Mirabelli i luga o le nofoa ma faia suʻesuʻega faaletino aʻo leʻi maeʻa suʻega. O suʻega na faia i fafo, pe afai na faia i totonu, na faʻamalamalamaina e moli susulu. O suʻega na maua ai le sili atu i le 350 "lelei" ma le itiiti ifo i le 60 "le lelei".

Na faia e le fomaʻi se suʻesuʻega maeʻaeʻa o se epikopo, o Camargo Barros, o lē na tino mai i se tasi o sauniga ina ua faatumulia le potu i le manogi o rosa. Na maliu Camargo Barros i ni nai masina a o leʻi faia le sauniga. I le taimi o nei mea na tutupu, sa taofiofi Carmine i lona nofoa ma foliga mai o loʻo i ai se faʻalavelave, ae e leai.

Na faatonuina e le epikopo le au nofoia ina ia matauina lona faaleagaina o lona tino, lea na latou faia lelei, ona toe faatumulia ai lea o le potu i le manogi o rosa. O le isi faʻalavelave faʻaalia na tupu ina ua faʻaalia se tagata ma faʻaalia o Prof. Ferreira, o le na maliu talu ai nei, e isi iina. Sa siaki o ia e le foma’i, ona pu’e ai lea o se ata, ona fa’asolosolo ai loa lea o le fa’apogai o le ata ma mou atu’, e tusa ai ma fa’amaumauga a le foma’i.

A o faia le sauniga a Carmine, sa matauina e le au suesue ni suiga tetele i lona tulaga faaletino, e aofia ai le fesuisuiai o lona vevela, saosaoa o le fatu, ma le manava, o ia mea uma sa matua ogaoga.

O le faʻatinoina o Dr. de Menezes o se isi faʻataʻitaʻiga o le faʻaogaina o Carmine na tupu i lona lava loto malie, faʻaalia ai le natura faʻafuaseʻi o ona tomai. O se mea na tuu i luga o le laulau na oso ae ma amata ona tatagi i le ea; Na ala mai Carmine mai lona va'ai ma fa'amatala se tagata e mafai ona ia va'aia.

Na faʻafuaseʻi lava, na faʻaalia le tamaloa o loʻo faʻamatalaina i luma o le vaega, ma e toʻalua o le au nofoia na iloa o ia o de Menezes. I le taimi o se taumafaiga a le fomaʻi iina e suʻesuʻe le mea faitino, na amata ona niniva o ia ina ua filifili le fomu e opeopea na o ia. Ua faamatalaina e Fodor le auala "na amata ona liusuavai le foliga mai vae agai i luga, le fatafata ma lima opeopea i luga o le ea" ao amata ona mou atu le ata.

I 1934, Theodore Besterman, o se tagata suʻesuʻe ma le Society for Psychical Research i Lonetona, na alu i le tele o seances a Mirabelli i Pasila, ma na sau o ia ma ni mea manaia na maua. Na ia toe foi i Italia ma saunia se lipoti puupuu, e le faalauaiteleina, fai mai o Mirabelli o se taufaasese, ae o lena lipoti e leʻi faʻasalalauina ona e leʻi faʻasalalau. Na te le'i ta'ua se mea uiga ese i lana lipoti fa'asalalau, e ese mai le ta'u mai e leai se mea e le masani ai.

I le soifuaga atoa o Mirabelli, na faʻaauau pea ona maua lipoti o mea faʻapitoa. Ona o le taatele o le talitonuga i aso nei e faapea e mafai ona tupu le tufaina ma mea faitino ona o se taunuuga o togafiti faataulaitu, e faigata ona talitonu o Mirabelli o le a mafai ona aloese mai le salalau atu o tuuaiga o le auai i le legerdemain, e tusa lava po o le a le tulaga ese o nisi o ona mafaufauga atonu na foliga mai. i lea taimi.

Peitaʻi, i le iʻuga, o manatu lelei uma na sau mai tagata na masani lelei ma ia. E le'i i ai lava se su'esu'ega fa'amaonia na faia, masalo ona o uiga le lelei o ulua'i su'esu'ega, ae maise ia Besterman.