Le Sumerian Planisphere: O se faafanua anamua o fetu o loo tumau pea e leʻi faamatalaina e oo mai i aso nei

I le 2008, o se papa omea cuneiform - lea na fenumiai ai tagata atamamai mo le silia ma le 150 tausaga - na faaliliuina mo le taimi muamua. O le laulau ua lauiloa nei o se sumerian i aso nei na matauina se aafiaga asteroid i Köfels, Austria. Ae leai se lua i le teritori o Köfels, o le mea lea i le vaaiga faʻaonaponei e le foliga mai o se nofoaga o aʻafiaga e tatau ona vaʻaia, ma o le Köfels mea na tupu o loʻo tumau pea i le aso nei. O lea la, o faamaoniga manino o loo iai i le papa omea na fememeaʻi ai tagata suʻesuʻe muamua, o loo lilofia pea i mea lilo!

Le Sumerian Planisphere: O se faafanua anamua o fetu o loo tumau pea e leʻi faamatalaina e oo mai i aso nei 1
O le Sumerian Planisphere © Britishmuseum.org

Le Sumerian Planisphere – o se Faafanua Fetu ua galo

Le Sumerian Planisphere | Le laupepa laumei i le British Museum koleksi No K8538
Le Sumerian Planisphere | Le laupepa laumei i le British Museum koleksi No K8538

I le faaiuga o le seneturi lona 19, na toe maua mai ai se papamaa lapotopoto foliga ese mai le faletusi i lalo o le eleele i le 650 TLM a le Tupu o Ashurbanipal i Nineve, Iraq, saunia e Henry Layard. Ua leva ona manatu o se laulau a Asuria, o suʻesuʻega faakomepiuta ua fetaui ma le lagi i luga aʻe o Mesopotamia i le 3,300 TLM ma ua faʻamaonia ai e sili atu ona anamua mai Sumeria.

Mo le silia ma le 150 tausaga na taumafai ai saienitisi e foia le mealilo o lenei felafolafoaʻi cuneiform clay tablet lea e taʻu mai ai le mea na taʻua o le aafiaga o Köfel na matauina e Sumerians i aso anamua. O se fa'alavelave mata'ina lea na pa'u ai le asteroid i le kilomita le umi i le Alps, latalata i Köfels, Austria i le silia ma le 5,600 tausaga talu ai.

O le papamaa o le "Astrolabe," o le meafaigaluega lauiloa i fetu muamua. E aofia ai se vaega, disk-foliga fetu siata ma faʻailoga iunite o le fua fua ua tusia luga o le augutu. Ae paga lea, o vaega tele (tusa o le 40%) o le laufanua o loʻo i luga o lenei papamaa e leʻo iai, faʻaleagaina e afua mai ile talepeina o Nineva. E le o tusia i tua le papamaa.

O le anamua Sumerian malo atonu na le atiina ae i le uiga o se tusitusiga tusitusiga, mo se faʻataʻitaʻiga, ae latou mautinoa mautinoa malamalama i fetu ma le lagi lagi i se tulaga faapitoa. Ma e faʻamaonia lenei mea mai i lenei Faʻafanua o le Sumerian Star e 5600 tausaga le matua.

O loʻo suʻesuʻeina pea e tagata atamamai o onapo nei, o le papamaa i le British Museum koleksi No K8538 - ua taʻua o le "Planisphere" - o loʻo aumaia ai se faʻamaoniga maoaʻe mo le i ai o le poto vaʻaia o fetu a Sumerian.

10 mea moni manaia e uiga i le Sumerian Planisphere

Le Sumerian Planisphere | Le laupepa laumei i le British Museum koleksi No K8538
Le Sumerian Planisphere

E ui na mauaina i le silia ma le 150 tausaga talu ai, o le Sumerian Planisphere na faʻaliliuina i le na o le sefulu tausaga talu ai, faʻaalia ai le sili ona leva na tusia faʻamaumauga o se extraterrestrial mea na sau mai le vanimonimo ma taunuʻu luga o le lalolagi luga - o se kometi. Lenei, i lenei tusitusiga, nisi o mea sili ona taua e uiga i lenei anamua Sumerian Star Map.

1 | Le aso saʻo o le aʻafiaga o le kometa

O tusitusiga a le laulau e maua ai le aso ma le taimi tonu mo le aafiaga o le meteor i luga o le Lalolagi: Iuni 29, 3123 TLM, e tusa ai ma tusitusiga.

2 | O toega o le Royal Library a King Ashurbanipal na uuina le 20,000 isi papamaa e aofia ai ma le Sumerian Planisphere

E sili atu i le 20,000 papamaa tuai na maua e tagata suʻesuʻe i le eleele ina ua eliina le nofoaga anamua o le aai o Nineva, lea na tele ni tausaga na faamaeaina ai. O le "Planisphere," lea o loʻo tatou talanoa ai i aso nei, e talitonu lautele e sili ona faigata ona faʻamatalaina. O le mea e lelei ai, i le 150 tausaga mulimuli ane, na faaliliuina ai tusitusiga na totoe, ma faaalia ai le tele o faamatalaga e leʻi iloa muamua.

3 | O le Planisphere o se kopi saʻo o le uluaʻi kopi

Tagata talitonu suʻesuʻe o le Planisphere o se tutusa faʻatusa o se matua muamua papamaa faia e se tagata vaʻai fetu ma tagata matau le mea moni na tupu i lona soifuaga.

4 | O se ata e valu ata o loʻo faʻaalia ai le mea atoa na tupu, mai le aliali mai o le kometi i lona iʻuga o aʻafiaga

E ui lava i lona laʻititi laitiiti (tusa ma le 14 senitimita lona lautele), ae o loʻo faʻaalia lelei e le laupapa o le Map Sumerian Star Map le ala o mea na tutupu e ala i le vaevaeina i ni vaega poʻo ni ata se valu. E tusa ma le afa o tusitusiga na faʻaleagaina i le taimi ua tuanaʻi, ae o vaega na totoe e mafai lava ona faʻaliliuina faʻaaoga ai tekonolosi fou. E ui lava i lona lapoʻa tauagafau ma luga, na mafai e le na faia le laulau ona tuʻuina atu se aofaʻiga ofoofogia o faʻamatalaga e uiga i le matauina ma ona aʻafiaga.

5 | O loʻo iai faʻataʻitaʻiga o faʻaputuga fetu ma o latou igoa talafeagai i luga o le Sumerian Star Map

E tusa lava po o le a le le atiina ae o tatou manatu o tatou tuaa anamua, ae o le mea moni e sili atu lo latou malamalama i le lagi i le po ma faaputuga fetu e sili atu nai lo o tatou mafaufau. O lo'o iai fa'ata'ita'iga fa'aputuga fetu i luga o le Planisphere, fa'atasi ai ma o latou igoa ma le mea o lo'o i ai e fa'atatau tonu i le ala o femalaga'iga a le kometa. O le faatusa lona tolu, mo se faaaʻoaʻoga, ua faaalia ai na ui atu le kometa i Orion i le aso lona 9 o le faamanatuga.

6 | Na faʻaaoga e le saienitisi anamua le saʻo o fua o fuataga

O le tagata su'esu'e fetu anamua na ia maua se malamalamaga sili i le trigonometry ma sa mafai ona ia faamaumauina le ala lele o le kometa, taimi e taunuu ai, ma le mamao na malaga mai le taimi muamua na aliali mai ai i le lagi.

7 | O ata muamua e lima o loʻo faʻamatalaina le 20 aso o le vaʻaia o le vateatea

Ua uma ona taʻua o le laulau e vaevaeina i ni vaega se valu poʻo ata, o loʻo faʻaalia i se faiga faʻasolosolo. E taua le maitauina o faʻamatalaga o loʻo tuʻuina atu i lenei faʻatonuga, mai le muamua i le lima, e aofia ai faʻamatalaga mai le vaʻaia muamua o le vateatea seia oʻo i le faaiuga o le aso 20 aʻo leʻi oʻo i le aʻafiaga o le luasefulutasi aso. O lea la, o le kometa o loʻo faʻaalia i ata nei e lima aʻo vaaia i luga aʻe o le tafailagi.

8 | O ata lona ono ma le fitu o loʻo faʻamatalaina ai le aʻafiaga ma lona aʻafiaga

E ui lava e leʻi molimauina e le tagata matau le mea na tupu mai se mea mamao na tupu talu ai lona uiga o le iʻuga o lona olaga, na ia faamatalaina moli uila i le lagi ma le siʻitia tele o lefulefu paʻu o se faʻaiuga o le fetauiga, lea na tusia i luga o le laulau. I le aotelega, o le ata lona fitu puʻeina atoa le gaioiga na tutupu i le po ina ua maeʻa le meteor fall. I talaatu o le tafailagi, o mumu mumu mumu mumu ma efuefu paʻu pou alu aʻe i luga o le vai, vaaia i le pogisa.

9 | O le ata lona valu, o le ata mulimuli lea, e aofia ai le fuafuaina o le ala malaga a le kometa

E le'i fa'ai'uina e le tagata su'esu'e fetu anamua ana su'esu'ega se'i vagana ua ia faia fa'atatau sa'o o le ala malaga a le kometa a'o le'i fetaui ma le Lalolagi. O le aso 21 o le mataʻituina lea na faia ai le ata lona valu ina ua maeʻa le aʻafiaga. E fa le va'aiga o le lele a le kometa na ave i le ao a'o le'i pa'u le a'afiaga o lo'o fa'aalia i lenei ata. O le mea e mataʻina ai, o le faasologa atoa o faʻamaumauga o loʻo tusia i luga o le laulau e sili atu nai lo le ofoofogia, aemaise lava le manatu o le aoina atoa o faʻamatalaga na faia i le silia ma le 5,200 tausaga talu ai.

10 | O le kometa o loʻo faʻamatalaina i luga o le Sumerian Star Map atonu na faʻaumatia ai le tele o tagata anamua

O Meteors e nafa ma le faʻaumatiaina o le ola i luga o le fogaeleele i le tele o taimi i le talafaasolopito, ma ua manatu saienitisi atonu na i ai se aafiaga taua o lenei kometa i le olaga i le lalolagi anamua. Aemaise lava, o le aai anamua o Akkad, lea e leʻi mafai ona maua e tagata suʻesuʻe o mea anamua, na mafai ona faʻaumatia atoa e se kometi. E ui o le nofoaga tonu o lenei aai fagogo mai aso anamua e le o iloa lava, ae e ono mafai ona faʻaumatia ona e latalata tele i le sone afaina. O le kometa na o le soloia o mea uma.

Mata e mafai ona avea le Tablet K8535 ma tali i se eleele solo mata'utia tele i Köfels?

O le lapoʻa tele o eleele solo i Köfels i Austria e 500 mita lona mafiafia ma e lima kilomita lona lautele ma ua leva ona avea ma mea lilo talu mai le taimi na vaʻai ai tagata o le eleele i le faʻaiuga o le 19 seneturi. O le iʻuga na faia e suʻesuʻega i le ogatotonu o le seneturi lona 20 e faapea, e tatau ona mafua mai i se aafiaga tele a le meteor ona o le faamaoniga o le olopalaina o omiga ma pa.

Ae o lenei manatu na le maua le fiafia ona o se sili atu malamalamaʻaga o aʻafiaga nofoaga atinaʻe i le faʻaiuga o le 20 seneturi. Peitaʻi, o faʻamaoniga iloga na tusia i luga o le laupapa Sumerian Planisphere K8535 e aumaia ai le aʻoaʻoga o aʻafiaga. A ea?

iʻuga

O le K8535 laupapa o se tuai Papelonia kopi o le amataga Sumerian astronomical papa. O le uluaʻi pepa, e amanaʻia le sili atu lona taua, na kopiina i le silia ma le 2,500 tausaga.

O le maitauina o le kometi na pasi le Pleiades, Aldebaran, agai agai i Orion ma iu ai ina pau i totonu o le sili atu le alualu i luma, faʻavaeina-faʻatoʻaga faʻatoʻaga agavaʻa o Akkad ma Sumer, i le 3123 BC, faʻaleaga atoa le malo Akkadian ma lona laumua taulaga o Agade.

E tusa ma le 40% o le papamaa o loʻo misi. O le mea e lelei ai, o le atoa auala sola o le kometi e faʻasaoina. O vaega malepelepe e tele lava ina feagai ma mea na maitauina e uiga i le aʻafiaga o ia lava ma le taimi vave o le aʻafiaga mulimuli ane ai, faʻamaumauina mea na mafai ona vaʻaia mai le maitauina 'olo, vaʻai agai i le nofoaga paʻu. O le faʻamatalaga e lava e toe fausia ai le auiliili muamua kometi muamua ma le faʻasologa o le aʻafiaga.

O le K8538 molimau faʻamatalaga e tatau ona avea o se vaega o le tele o faʻasao "Mesopotamian taulaga 'auēga", lea e lipotia ai le iʻuga o Akkad ma Sumer e se matagi malosi tele.

O nei auēga na faʻataʻitaʻia i luga o le tulaga i nofoaga faitele i le lautele o le afe tausaga, faʻatasi ai ma le taina o talaʻaga. O a latou solo solo e ala i le taufaitagituʻi na faʻasesēina ai le au assyriologists o ona po nei e manatu o na pepa e leai se mea ae o tala faʻafiafiaga tusitusia ma tala faʻafagogo, ma e leʻi i ai lava se matagi na faʻatamaʻia i Sumer, le amanaʻiaina o matauga o le selau ma selau o molimau faʻasolopito.

O le K8538 matamata laupapa na faia e se le mailoa Sumerian tagata vaʻai fetu, o le na lagonaina le taua o le talaʻaga o le mea na tupu i luga o lana vaʻai vaʻaiga olo ma filifili e faʻamaumauina ia. O tusitala o Bond ma Hempsell na faaigoa ia te ia le igoa "Lugalansheigibar - o le tamaloa maoaʻe na maitauina le lagi."

O ana vaʻaiga mataʻina na molimauina ai le agaʻi atu o le kometa ma lona aʻafiaga faʻalelalolagi. Mo lenei mafuaʻaga, na puipuia ai K8538, toe faʻaleleia ma kopiina i le afe o tausaga. O le papamaa o loʻo faʻaalia mai ai le maualuga o le saienisi ma le astronomy na oʻo atu i le fa afe tausaga talu ai.

I aso nei, o le tau moni o K8538 e le gata i le talafaasolopito. E taua tele foi mo aso nei ma le lumanaʻi o tagata soifua, aua o loʻo i ai i totonu se tulaga tulaga ese ma le saʻo o le mataʻituina o se asteroid mataʻutia, e aʻafia ai le lalolagi.