Ko te mutunga o nga Neanderthals na te pore o te aorangi o te Ao 42,000 tau ki muri, e ai ki te rangahau

A ako tata Kua kitea e 40,000 tau ki muri i poua nga pou aorangi o te Ao, i muri mai o te huringa o te taiao o te ao me nga paitini kua ngaro i roto i etahi atu kaupapa tino kino. Ko tera pea i uru ki te ngaro o Neanderthals.

Ko te mutunga o nga Neanderthals na te porearea o te aorangi o te Ao 42,000 tau ki muri, e whakaatu ana te rangahau 1
© Te Pākiki

I whakamahia e nga Kairangahau nana i whakahaere te rangahau te radiocarbon i tiakina i roto i nga mowhiti o nga rakau onamata kia iti ake ai ki te waa kua huri ke te aorangi o te whenua, kua tuhia e nga hau o te ra nga panoni. Ko te wa i runga i te Ao 42,000 tau ki muri he raru, me te tupuhi o te tupuhi hiko, te aurora me te rauropi o te ao i te rangi.

Ko te mutunga o nga Neanderthals na te porearea o te aorangi o te Ao 42,000 tau ki muri, e whakaatu ana te rangahau 2
Aurora Borealis (Maama Raki) i Tiorangi. © Fshoq

Ko nga Kairangahau o te UNSW Sydney me te Whare Taonga o Ahitereiria ki te Tonga, ko te rangahau te wa kino mo te 'Adams Transitional Geomagnetic Event', ko te 'Adams Event' ranei.

E ai ki te Tauākī UNSW o te kitenga, ko te ingoa nei he mihi ki te kaituhi pakiwaitara a Douglas Adams, nana i tuhi ko '42' te "whakautu whakamutunga mo te koiora, te ao, me nga mea katoa" i roto i tana pukapuka pakiwaitara a The Hitchhiker's Guide to the Galaxy.

Ko te mutunga o nga Neanderthals na te porearea o te aorangi o te Ao 42,000 tau ki muri, e whakaatu ana te rangahau 3
Ko te whakaekenga a Homo sapien i roto i nga ariā maha e kiia ana kua ngaro te Neanderthals, 40,000 tau ki muri. © Whakaahua: Sciencemag

Ko nga rakau ka penapena i nga rekoata o te mahi takahuri i roto i a raatau 'mowhiti tipu' ia tau ka pakeke. I rangahauhia e nga Kairangahau nga mowhiti o etahi rakau onamata. I tenei waa, i rangahauhia nga rakau kauri o Niu Tireni, i tiakina i nga parataiao neke atu i te 40,000 tau a e ora ana i te wa o te Hohenga a Arama.

Ko te moutere Carbon-14, ko te radiocarbon ranei, kaore i te kitea i roto i te taiao i roto i te rahinga nui. Na te pikitanga o te taumata radiocarbon 40,000 tau ki muri i taea ai e nga kairangataiao te whakatau me te ine i te pikinga o te radiocarbon kōhauhau mai i te hingatanga o te ao aoraki o te Ao.

Ahakoa e mohiotia ana ko nga pou aukume i huri mo etahi wa mo te 41 ki te 42,000 ranei tau ki muri i roto i tetahi kaupapa e kiia nei ko te 'Laschamps Excursion', kaore nga kairangataiao i mohio kua pa atu ki te ao, mena ka haere tonu te korero.

Whai muri i te maarama ki te matapihi o te waa o Adams, ka whakatairite te kapa i nga whakarereketanga i kitea i te ao o te ao puta noa i te wa kotahi. I kitea e ratou he megafauna puta noa i te tuawhenua o Ahitereiria me Tasmania i whakangaromia ngatahi 42,000 tau ki muri. Ano hoki, e whakapono ana nga Kairangahau ka taea e tenei kaupapa te whakamarama i te ngaro o Neanderthals me te ahua ohorere o te toi i nga ana o te ao.

Ko te mutunga o nga Neanderthals na te porearea o te aorangi o te Ao 42,000 tau ki muri, e whakaatu ana te rangahau 4
Ko te pou autaki o te raki me te pou o te tonga e huri haere ana i roto i nga tau. © CC / Flickr

Ko te mea ngaro ko te pou raki o te Ao (geomagnetic) ka neke haere tonu ki te 50-60 km ia tau, engari kaore tetahi e mohio ana he aha. Kua neke ke tana tuuranga mai i te wa i kitea ai, a kei runga ake i te moutere o Ellesmere, puta noa i te Nares Strait mai i Greenland. Ano hoki, ko nga putake mai o nga papa aorangi o te Ao he mea ngaro tonu.