Skriveno u drevnim ruševinama Pyrgia, malog obalnog grada u Italiji, nalazi se blago koje je stoljećima zbunjivalo arheologe i povjesničare – Pyrgijeve zlatne ploče. Ovi zagonetni artefakti, izrađeni od čistog zlata i prekriveni natpisima ispisanim na feničkom i etruščanskom, neka su od najznačajnijih otkrića u povijesti drevnih mediteranskih civilizacija.
Unatoč svojoj maloj veličini, Pyrgijeve ploče otkrivaju fascinantan uvid u složene odnose i kulturnu razmjenu između Feničana i Etruščana, dviju najutjecajnijih civilizacija starog svijeta. Od njihovog tajanstvenog podrijetla do značenja u razumijevanju jezičnih i kulturnih veza između ova dva velika carstva, Pyrgijeve zlatne ploče nastavljaju osvajati i intrigirati znanstvenike i entuzijaste. Pridružite nam se dok ulazimo u fascinantnu priču o Pyrgijevim pločama i otkrivamo tajne ovog nevjerojatnog blaga.
Pyrgijeve zlatne ploče
Pyrgijeve zlatne ploče skup su od tri natpisa napravljena od zlatnih listića i otkrivena 1964. u drevnom gradu Pyrgiju, koji se nalazi u današnjoj Italiji. Natpisi su napisani na feničanskom i etruščanskom jeziku i vjeruje se da potječu iz 5. stoljeća prije Krista. Ploče se smatraju jednim od najznačajnijih arheoloških otkrića 20. stoljeća, budući da pružaju dragocjene uvide u kulture i društva feničke i etruščanske civilizacije.
Fenička civilizacija
Fenička civilizacija bila je pomorska trgovačka kultura koja se pojavila oko 1500. godine prije nove ere u istočnom Sredozemlju. Feničani su bili poznati po svojim pomorskim i trgovačkim vještinama te su osnovali kolonije diljem Sredozemlja, uključujući današnji Libanon, Siriju i Tunis. Fenički jezik bio je semitski jezik sličan hebrejskom i arapskom.
Feničani su također bili vješti zanatlije i bili su poznati po svojim tehnikama obrade metala i stakla. Oni su također razvili abecedu koja je bila široko korištena u mediteranskom svijetu i utjecala je na razvoj grčkog i latinskog alfabeta. Recimo, odigrao je ključnu ulogu u evoluciji današnjih svjetskih jezika i ljudskog razumijevanja.
Etruščanska civilizacija
Etruščanska civilizacija pojavila se u Italiji oko 8. stoljeća prije Krista, a središte joj je bilo u Toskani. Etruščani su bili poznati po svojim umjetničkim i arhitektonskim dostignućima te po svom sofisticiranom sustavu vlasti. Također su imali visoko razvijen sistem pisma, etruščanski jezik, koji je pisan s desna na lijevo i za koji se kaže da je pod utjecajem grčkog alfabeta.
Prema nekim znanstvenicima, etruščanski nije izolirani jezik. Blisko je povezan s druga dva jezika: a) raetskim, jezikom koji se nekoć govorio otprilike u isto vrijeme kad i etruščanski u današnjoj sjevernoj Italiji i Austriji, i b) lemnskim, koji se nekoć govorio na grčkom otoku Lemnosu, u blizini obale turskog, što je vjerojatno pokazatelj podrijetla prajezika sva tri jezika u Anatoliji, a do njegovog širenja vjerojatno je došlo kao rezultat iseljavanja u kaosu nakon raspada Hetitsko carstvo.
Naprotiv, mnogi istraživači tvrde da je etruščanski jezik jedinstveni, neindoeuropski izuzetak u starom grčko-rimskom svijetu. Ne postoje poznati matični jezici etruščanskog, niti postoje suvremeni potomci, jer ga je latinski postupno zamijenio, zajedno s drugim italskim jezicima, kako su Rimljani postupno preuzimali kontrolu nad talijanskim poluotokom.
Poput Feničana, Etruščani su također bili vješti obrađivači metala i proizvodili su predmete velike ljepote, poput nakita, brončanih kipova i keramike. Također su bili vješti farmeri i razvili su sofisticirane sustave navodnjavanja koji su im omogućili uzgoj usjeva u sušnom talijanskom krajoliku.
Otkriće Pyrgijevih zlatnih ploča
Pyrgijeve zlatne ploče otkrio je 1964. tim arheologa predvođen Massimom Pallottinom u drevnom gradu Pyrgiju, koji se nalazi u današnjoj Italiji. Natpisi su pronađeni u hramu posvećenom božici Uni, koju su štovali i Feničani i Etruščani.
Ploče su bile izrađene od zlatnog lista i pronađene su u drvenoj kutiji koja je bila zakopana u hramu. Kutija je otkrivena u sloju pepela za koji se vjeruje da ga je izazvao požar koji je uništio hram u 4. stoljeću prije Krista.
Dešifriranje Pyrgijevih zlatnih ploča
Pyrgijeve zlatne ploče bile su napisane i na feničanskom i na etruščanskom jeziku, što je predstavljalo izazov za znanstvenike koji pokušavaju dešifrirati natpise. Zadatak je bio otežan činjenicom da su natpisi pisani u obliku Etruščanski koji nije bio dobro shvaćen i prije nije viđen.
Unatoč tim izazovima, znanstvenici su konačno uspjeli dešifrirati natpise uz pomoć komparativne lingvističke analize i otkrića drugih etruščanskih natpisa. Ploče sadrže posvetu kralja Thefarie Velianas feničkoj božici Astarti, također poznatoj kao Ishtar.
Ishtar je izvorno štovana u Sumeru kao Inanna. Kult drevne mezopotamske božice povezan s ljubavlju, ljepotom, seksom, željom, plodnošću, ratom, pravdom i političkom moći proširio se diljem regije. S vremenom su je štovali i Akađani, Babilonci i Asirci.
Pyrgi zlatne pločice su rijetke i neobične. Oni su drevno blago i s jezičnog i s povijesnog gledišta. Ploče istraživačima nude mogućnost korištenja feničke verzije za čitanje i tumačenje inače nedešifrirane etruščanske.
Dešifriranje fonečkog
Prema Williamu J. Hamblinu, profesoru povijesti na Sveučilištu Brigham Young, tri Pyrgijeve zlatne ploče najbolji su primjer širenja feničke prakse pisanja svetih tekstova na zlatnim pločama od njihova izvornog središta u Feniciji, preko Kartage, do Italija, i otprilike je suvremena s tvrdnjom Mormonove knjige da su svete tekstove na metalnim pločama napisali Feničani bliži susjedi, Židovi.
Zaista nije bilo potrebe dešifrirati ove fascinantne drevne ploče jer je odavno poznato da je fenički tekst semitski. Iako se artefakti ne mogu smatrati drevnom enigmom, oni su ipak od iznimne povijesne vrijednosti i daju nam jedinstveni uvid u to kako su drevni ljudi prenosili svoja vjerovanja i iskazivali štovanje svoje voljene božice Astarte (Ištar, Inanna).
Fonečki natpis glasi:
Gospođi Ashtarot,
Ovo je sveto mjesto koje je načinio i dao Tiberije Velijan koji vlada nad Caeritima.
U mjesecu žrtve Suncu, kao dar u hramu, sagradio je edikulu (drevno svetište).
Jer Ashtarot ga je podigla Svojom rukom da vlada tri godine od mjeseca Churvara, od dana ukopa božanstva [nadalje].
A godina kipa božanstva u hramu [neka bude] onoliko godina koliko ima zvijezda gore.
Značaj Pyrgijevih zlatnih ploča u razumijevanju feničke i etruščanske civilizacije
Pyrgijeve zlatne ploče značajne su jer pružaju dragocjene uvide u kulture i društva feničke i etruščanske civilizacije. Natpisi otkrivaju blisku vezu između dviju civilizacija i bacaju svjetlo na njihove vjerske običaje i vjerovanja.
Natpisi također pružaju dokaze o prisutnosti Feničana u Italiji i njihovom utjecaju na etruščansku civilizaciju. Ploče otkrivaju da su Feničani bili uključeni u trgovinu plemenitim metalima, poput zlata, te da su igrali važnu ulogu u vjerskim običajima Etruščana.
Sličnosti i razlike između feničke i etruščanske civilizacije
Fenička i etruščanska civilizacija imale su mnoge sličnosti, uključujući vještine u obradi metala i sofisticirane sustave vlasti. Obje su kulture također bile poznate po svojim pomorskim i trgovačkim vještinama, te su osnovale kolonije diljem Sredozemlja.
Unatoč ovim sličnostima, postojale su i značajne razlike između dviju civilizacija. Feničani su bili pomorska kultura koja se usredotočila na trgovinu i trgovinu, dok su Etruščani bili poljoprivredno društvo koje se usredotočilo na poljoprivredu i kultivaciju zemlje.
Trenutno stanje Pyrgijevih zlatnih ploča
Pyrgijeve zlatne ploče trenutno se nalaze u Nacionalnom etruščanskom muzeju, Villa Giulia, u Rimu, gdje su izložene za javnost. Ploče su opsežno proučavali znanstvenici i oni su i dalje važna tema istraživanja za arheologe i povjesničare.
Zaključak: Važnost Pyrgijevih zlatnih ploča u svjetskoj povijesti
Pyrgijeve zlatne ploče fascinantan su uvid u kulture i društva feničke i etruščanske civilizacije. Natpisi pružaju dragocjene uvide u vjerske običaje i vjerovanja ovih dviju civilizacija i otkrivaju njihovu blisku vezu.
Otkriće Pyrgijevih zlatnih ploča značajno je pridonijelo našem razumijevanju svjetske povijesti i rasvijetlilo je složene odnose između različitih kultura i društava. Ploče su dokaz važnosti arheologije i uloge koju igra u otkrivanju misterija prošlosti.
