Prema istraživanju temeljenom na povijesnim fotografijama, kosti su možda sačuvane tisućljećima prije inače najstarijih poznatih mumija.
Prema novom istraživanju, skupina 8,000 godina starih ljudskih ostataka otkrivenih u portugalskoj dolini Sado mogla bi biti najstarija poznata mumija na svijetu.
Istraživači su uspjeli ponovno stvoriti moguće grobne lokacije na temelju slika snimljenih 13 ostataka kad su izvorno iskopani 1960-ih, otkrivajući informacije o pogrebnim obredima koje su koristili europski mezolitski narodi.
Studija, koju je u European Journal of Archaeology objavio tim sa Sveučilišta Uppsala, Sveučilišta Linnaeus i Sveučilišta u Lisabonu u Portugalu, otkriva da su ljudi u dolini Sado isušivali mumificiranjem.
Naime, meko tkivo na tijelima više nije sačuvano, što čini traženje znakova takve očuvanosti izazovnim. Stručnjaci su koristili metodu zvanu arheotanatologija kako bi dokumentirali i analizirali ostatke, a također su pogledali rezultate eksperimenata razgradnje koje je proveo Forenzički antropološki istraživački centar na Sveučilištu Texas State.
Na temelju onoga što znamo o tome kako se tijelo raspada, kao i opažanja o prostornoj raspodjeli kostiju, arheolozi su zaključili kako su ljudi u dolini Sado postupali s tijelima svojih mrtvih, koja su pokapali sa savijenim i pritisnutim koljenima protiv grudi.
Kako su se tijela postupno sušila, čini se da su živi ljudi zatezali užad koja je vezala udove na mjesto, sabijajući ih u željeni položaj.
Da su tijela pokopana u osušenom stanju, a ne kao svježi leševi, to bi objasnilo neke od znakova prakse mumificiranja.
U zglobovima nema disartikulacije koju biste očekivali, a tijela pokazuju hiperfleksiju u udovima. Način na koji se talog skuplja oko kostiju održao je artikulaciju zglobova i također ukazuje na to da se meso nije raspadalo nakon ukopa.
Ljudi iz doline Sado možda su odlučili mumificirati svoje pokojnike radi lakšeg transporta do groba i kako bi tijelo zadržalo svoj oblik nakon pokopa.
Ako se europske tehnike mumificiranja zaista protežu tisućama godina unatrag od onoga što se dosad mislilo, to bi nam moglo pomoći da bolje razumijemo mezolitske sustave vjerovanja, osobito one koji se tiču smrti i pokopa.
Većina preostalih mumija u svijetu nije starija od 4,000 godina, dok dokazi pokazuju da su stari Egipćani započeli proces još prije 5,700 godina.
Tijela Chinchorro mumija iz obalnog Čilea, za koje se dugo smatralo da su najstarije mumije na svijetu, namjerno su sačuvana prije nekih 7,000 godina od strane lovaca-sakupljača iz regije.
