Kikladi i tajanstveno napredno društvo izgubljeno u vremenu

Oko 3,000. godine prije Krista, pomorci iz Male Azije postali su prvi ljudi koji su se naselili na Kikladskim otocima u Egejskom moru. Ovi su otoci bogati prirodnim resursima poput zlata, srebra, bakra, opsidijana i mramora, koji su ovim ranim doseljenicima pomogli da postignu određenu razinu prosperiteta.

Mramorna figurica s Kikladskih otoka
Mramorna figurica s Kikladskih otoka, c. 2400. godine prije Krista. Držanje i urezani detalji tipični su za kikladske skulpture, a natečeni trbuh može ukazivati ​​na trudnoću. Funkcija kipova je nepoznata, ali oni mogu predstavljati božanstvo plodnosti. © Autorstvo slike: Flickr / Mary Harrsch (fotografirano u vili Getty, Malibu) (CC BY-NC-SA)

Ovo bogatstvo omogućilo je procvat umjetnosti, a osebujnost kikladske umjetnosti vjerojatno najbolje pokazuje njihova čista i minimalistička skulptura, koja je među najosobitijim umjetninama proizvedenim tijekom brončanog doba na Egejskom moru.

Ove su se figurice proizvodile od 3,000. godine prije Krista do oko 2,000. godine prije Krista kada su otoci sve više pod utjecajem minojske civilizacije temeljene na Kreti.

Ti su rani imigranti najvjerojatnije uzgajali ječam i pšenicu i lovili tunu i druge ribe u Egejskom moru. Nekoliko njih preživjelo je današnju krađu i vandalizam, no drugi su, poput onih na otoku Kerosu, namjerno srušeni u antičko doba.

Jesu li vjerski stavovi onih koji su ih otkrili na otoku Keros imali veze s ovakvim djelovanjem? Koliko nam je poznato, ljudi koji su živjeli na otočkoj skupini Kiklada nisu štovali olimpijske bogove kada su prvi put predstavljeni u drugom tisućljeću prije Krista.

Je li Keros prije nekih 4,500 godina bio važno vjersko središte tajanstvene kikladske civilizacije? Koji je bio njihov istinski značaj i svrha u kikladskom društvu? Koliko su važne bile njihove tajanstvene ravne figurice? Kao što se može vidjeti, postoji nekoliko intrigantnih pitanja na koja do danas nema odgovora.

Kikladska kultura odnosi se na grčku kulturu predaka kikladskih otoka u južnom Egejskom moru, uključujući neolitsko i rano brončano doba. Kao što je ranije navedeno, minojska civilizacija bila je dio kikladske kulture. Između 3,200. pr. Kr. i 2,000. pr. Kr., tamo je cvjetala izuzetno napredna civilizacija, od kojih su na ovim drevnim otocima napravljena brojna važna otkrića.

Na otocima su otkriveni brojni čudni artefakti inspirirani ovom tajanstvenom civilizacijom, ali takozvane kikladske figure nedvojbeno su bile jedna od najosebujnijih kreacija ove civilizacije. U svojoj jednostavnosti, njihovi zagonetni oblici imaju duboku umjetničku snagu.

Sada istraživači traže odgovore na brojna značajna pitanja o tajanstvenoj povijesti otoka Kiklada. Najistaknutije jedno od mnogih intrigantnih pitanja je: Zašto je Kikladska kultura proizvela najveću zbirku kikladskih skulptura od mramora ravnog lica?